Vlada premijera Milojka Spajića je predlogom budžeta za 2024. godinu sebi ostavila prostor da se može zadužiti za 1,15 milijardi eura, od čega 650 miliona eura za potrebe obezbjeđenja nedostajućeg novca u 2024. godini, kao i dodatno “izuzetno” za još 500 miliona za potrebe refinansiranja duga i stvaranja fiskalne rezerve za 2025. godinu.
Da bi ova zaduženja bila moguća, potrebno je da predlog Vlade dobije saglasnost većine poslanika.
Dodatno Vlada se u 2024. može zadužiti i za finansiranje projekata u iznosu od 933 miliona eura, gdje se nalaze kredit za dionicu auto-puta Mateševo-Andrijevica od 200 miliona, kupovina vojnih brodova od 120 miliona, za rekonstrukciju pruge od Bara do Golubovaca za 113 miliona, izgradnju i rekonstrukciju zdravstvenih ustanova 85 miliona… Tako da bi teoretski ukupno zaduženje u narednoj godini ako dobije podršku poslanika moglo iznositi dvije milijarde.
Predlog budžeta za 2024. nije razmatran na sjednici Komsije za ekonomsku politiku i ministri ga nijesu dobili do početka jučerašnje sjednice Vlade
Spajić je sa pozicije ministra finansija za 2022. godinu pripremio bio zaduženje od 1,4 milijarde (dvije stavke u budžetu od 900 i 500 miliona), ali su poslanici spriječili to zaduženje.
Predlog budžeta za 2024. nije razmatran na sjednici Komisije za ekonomsku politiku i ministri ga nijesu dobili do početka jučerašnje sjednice Vlade. “VIjesti” su pitale juče sve ministre kada im je predlog budžeta dostavljen i da li su imali vremena da se detaljno upoznaju sa njim, ali je odgovor stigao samo iz Ministarstva zdravlja da će “odgovore poslati kad se ministar vrati sa službenog puta”.
Minimalna penzija će od januara iznositi 450 eura umjesto sadašnjih 295 eura i primaće je 75.000 penzionera, a za ovo povećanje i tri redovna usklađivanja penzija u 2024. godine biće potrebno dodatnih 170 miliona eura, pa će za isplatu penzija u narednoj godini biti potrebno 737 miliona eura.
Povećanje minimalne penzije bilo je jedno od glavnih predizbornih obećanja Spajićeve stranke “Evropa sad”. U budžetu i predloženim ekonomskim zakonima nema najava da će prosječna plata na kraju iduće godine biti 1.000 eura, što je bilo drugo bitno predizborno obećanje.
Predlogom budžeta nema novca za dvije najsiromašnije grupe stanovnika, oko sedam hiljada porodica korisnika socijalne pomoći – materijalnog obezbjeđenje za koje je ostala ista stavka kao i prethodne godine od 10 miliona eura. Visina mjesečne naknade za meterijalno obezbjeđene porodice sa jednim članom sada iznosi 85 eura, dok je za porodicu sa pet i više članova 161 euro. Druga zaobiđena ugrožena grupa su takozvani srazmjerni penzioneri kojih ima oko 11 hiljada koji preživljavaju sa stotinjak eura. Za njih i dalje neće važiti granica minimalne penzije od 450 eura.
Garancije 139 miliona
Prema predlogu budžeta državnoj kasi u narednoj godini faliće 765 miliona eura i planirano je da se taj novac nadomjesti kroz depozite koji će se prenijeti iz ove godine, postojeće kredite zaključene u ranijem periodu, kao i novac iz novog zaduženja. Ta nova zaduženja projektovana su na 650 miliona eura, a novac će se obezbijedit kroz kredite sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa domaćim i/ili inostranim bankama, kroz emisiju državnih zapisa i/ili obveznica na domaćem i/ili međunarodnom tržištu, kao i/ili zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana.
Vlada je planirala da izda garancije za kredite u iznosu od 139 miliona eura. I to Regionalnom vodovodu 12 miliona za projekat unapređenje sistema regionalnog vodosnabdijevanja kroz razvojne projekte i šest miliona za finansiranja projekta unapređenje sistema regionalnog vodosnabdijevanja i zaštite vodoizvorišta “Bolje sestre”, Željezničkom prevozu 30 miliona za nabavku vozova u lokalnom prevozu, Crnogorskom elektroprenosnom sistemu 30 miliona za trafo-stanicu Brezna, Elektroprivredi 40 miliona za drugu fazu modernizacije hodroelektrane “Perućica”, “Montekargu” tri miliona za opravku lokomotiva i vagona.
Planirano je i budžetom izdavanje državnih zapisa.
Predlog budžeta za narednu godinu prate i izmjene i dopune nekoliko zakona i to u: penzijsko-invalidskom osiguranju, igrama na sreću, akcizama, finansiranju lokalne samouprave, sistemskog zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti.
Izmjenama Zakona o PIO predviđa se utvrđivanje minimalne penzije na 450 eura od januara naredne godine, ali ona neće biti obuhvaćena redovnim usklađivanjima u 2024. i 2025. godini.
Utvrđeno je i da je uslov za starosnu penziju za oba pola 65 godina starosti i minimum 15 godina staža. Za žene se produžava prelazno rješenje pa će granica od 65 godina biti uvedena 2033. godine. One sada mogu otići u penziju sa 62 godine i šest mjeseci života, a ova granica će se godišnje postepeno povećavati za po tri mjeseca pa će tek u 2033. godini norma doći na 65 godina života. Novina je da će se u penziju ići sa 40 godina staža bez obzira na godine starosti, a do sada je drugi uslov bio i 61 godina starosti.
Ispravljena je i greška iz postojećeg zakona, pa će se penzije u narednoj godini usklađivati tri puta – 1. januara, 1. maja i 1. septembra, na osnovu četveromjesečnih statističkih podataka o rastu bruto plata i inflacije, a ne kao do sada na osnovu kvartalnih podataka za četiri mjeseca.
Novi pokušaj za uvođenje akciza na sokove
Zakon ne pominje usklađivanje takozvanih srazmjernih penzija sa iznosom minimalne penzije.
Izmjenama Zakon o finansiranju lokalne samouprave predviđeno je da se opštinama u primorskoj i centralnoj regiji smanjio udio u ustupanju prihoda od poreza na dohodak fizičkih lica, tako da će one umjesto 50 odsto dobijati 40 odsto od poreza naplaćenog od zaposlenih koji imaju prebivalište na njihovoj teritoriji.
Sjevernim opštinama se ovaj udio smanjuje sa 100 odsto na 89 odsto, ali će se njima raspodijeliti 10 odsto ovog poreza naplaćenog u centralnoj i primorskoj regiji. S obzirom na to da je mnogo veći broj radnika u ova dvije regije u odnosu na sjevernu, opštine na sjeveru, prema procjeni ministarstva, dobiće 10 miliona više prihoda. Kako je navedeno ovaj novac će se kao dotacije dijeliti sjevernim opštinama u skladu sa stepenom razvijenosti, o čemu će ministarstvo donijeti poseban podzakonski akt.
Izmjenama zakona o akcizama ponovo se pokušava uvesti akciza na gaziranu i negaziranu voda sa dodatkom šećera ili drugih sredstava za zaslađivanje ili aromatizaciju i na bezalkoholno pivo”. Akciza bi iznosila 25 eura na hektolitar, odnosno 100 litara tog pića. Po litru bi iznosila 25 centi, a kako akciza ulazi u osnovicu za obračun PDV-a, ova pića bi mogla poskupjti za oko 30 centi po litru. Vlada od ove dažbine očekuje dva miliona eura. Ovo rješenje Spajiću nije prošlo kad je bio ministar finansija 2022. godine.
Premijer Milojko Spajić je kazao da u predlogu budžeta za narednu godinu nije planiran prihod od koncesije po osnovu davanja u zakup Aerodroma Crne Gore
Izmjenama Zakon o igrama na sreću se povećavaju fiksne i varijabilne naknade, a prvi put se uvode fiksne naknade za priređivanje kazino i lutrijskih igara na sreću preko interneta. Od ovoga budžet se dodatno očekuje 15 miliona eura više. Dio ovih izmjena predlagala je i prethodna Vlada, ali nisu dobile podršku u Skupštini.
Za kazina se fiksna godišnja naknada povećava sa 50 na 100 hiljada eura, a varijabilna se povećava sa 10 na 15 odsto razlike između uplata i isplata. Priređivači igara na sreću preko interneta do sada su plaćali 10.000 eura mjesečno bez obzira na broj i oblik igara koje priređuju. Sada će plaćati 10.000 za kladioničarske igre, pa još toliko ako ima i kazino igre. Za njih se prvi put uvodi i varijabilna naknada od 10 odsto na razliku na uplate i isplate.
Izmjenom zakona uvodi se više kontrolnih mehanizama u vezi sa nadzorom, sprečavanjem pranja novca i vlasništva nad priređivačima igara na sreću.
Izbjegavanje odgovora na pitanja
Premijer Milojko Spajić i ministar finansija Novica Vuković na konferenciji za novinare najavili su da će nova zaduživanja biti za refinansiranje starih dugova i za kapitalni budžet, a da će se ostatak potreba finansirat novcem iz sopstvenih prihoda.
Njih dvojica nijesu odgovorili na pitanja kako će i po kojim kamatama obezbijediti veći dio novca iz zaduženja i po kojoj kamatnoj stopi. Najavili su da će se od nedostajućeg novca oko 110 miliona eura obezbijediti kod domaćih banaka po kamatnoj stopi od oko šest odsto.
Spajić ni nakon više insistiranja novinara nije htio da kaže da li je u predlogu budžeta projektovano obećanje o povećanju prosječne zarade u državi, niti kada će ona biti povećana.
“Ispunićemo obećanje. Sve je rečeno 50 puta”, kazao je Spajić.
Premijer je kazao da je ovaj predlog budžeta “odraz odgovornosti prema onome što su obećali građanima, a sa druge strane odraz fiskalne održivosti i makroekonomske stabilnosti”.
“To je taj balans koji nas je krasio u prošlosti i nadam se u budućnosti”, kazao je Spajić.
Vuković je naveo da predlog budžeta za narednu godinu ima za cilj diverzifikaciju ekonomske aktivnosti, povećanje konkrentnosti privrede, jačanje otpornosti crnogorske ekonomije na eksterne šokove, obezbjeđivanje makroekonomske i fiskalne stabilnosti, unapređenje poslovog ambijenta, pokretanje snažnog investicionog ciklusa i unapređenje standarda građana.
On je rekao da budžet karakterišu kontinuirani pozitivni ekonomski trendovi, sa ostvarenjem stope realnog ekonomskog rasta od 3,8 odsto u narednoj godini, kao i ograničavanje inflatornih pritisaka kroz smanjenje stope inflacije.
Ni traga o programu “Evropa Sad 2”
U Predlogu zakona o budžetu za narednu godinu, koji je danas usvojila Vlada, nema ni traga o programu “Evropa sad 2”, čime je premijer Milojko Spajić još jednom prevario građane, saopštili su iz Građanskog pokreta URA.
Iz te partije su kazali da je Spajić prije izbora obećao da će odmah nakon dolaska na vlast podići plate i penzije svima, te da se nakon izbora predomislio i rekao da će to biti za godinu.
“Sada kako smo sinoć čuli od Spajićevog ministra finansija ispunjavanje tog obećanja se odlaže za 2025. godinu”, rekli su iz GP URA.
Oni su naveli da priča o realizaciji programa “Evropa sad 2” podsjeća na priču o bankrotu koja je, kako su dodali, već u potpunosti razotkrivena.
“Spajić je današnjim predlogom budžeta demantovao sopstvene najave o bankrotu Crne Gore, za koje se još nije izvinio građanima zbog širenja panike”, kaže se u saopštenju, prenosi agencija Mina biznis.
Iz GP URA su ocijenili da je Spajić potvrdio da su državne finansije stabilne i da će se svi rashodi finansirati iz tekućih prihoda.
“To svakako ne bi mogao biti slučaj za državu koja je prema riječima Milojka Spajića i Branka Krvavca trebala da bankrotira u junu, pa u septembru, pa u oktobru, pa u novembru. Bankrota Crne Gore nema ni na mapi, a kako vidimo nema ni programa ‘Evropa sad 2’”, poručili su iz URA-e.
Oni su, govoreći o kapitalnom budžetu, ocijenili da je poražavajuća činjenica da je u njemu sjever Crne Gore u potpunosti zapostavljen i da će brojne opštine dobiti samo simbolične iznose za kapitalne projekte i njihovo nezadovoljstvo smatramo u potpunosti opravdanim.
Izvor: Vijesti.me
