Skraćivanje radnog vremena sa osam na sedam sati dnevno, odnosno sa 40 na 35 nedjeljno, bilo je jedno od predizbornih obećanja koje je izazvalo veliku pažnju, bilo da se radi o odobravanju od strane zaposlenih ili pozivanju na oprez i pažljive analize od poslodavaca. Ipak, o tom pitanju se sada ćuti, kako u Vladi, tako i u nadležnom Ministarstvu rada i socijalnog staranja, koje od 16. novembra ignoriše naša pitanja i pored dvije upućene urgencije ovom resoru.
Ministarstvo smo pitali kada će biti preduzeti konkretni koraci da se radno vrijeme skrati sa osam na sedam sati, kroz izmjene kojih zakona će se to pitanje regulisati, da li će se raditi analiza o skraćivanju radnog vremena i kako će se kontrolisati da li se novo radno vrijeme poštuje.
U Uniji slobodnih sindikata (USSCG) za “Dan” kažu da su u procesu izmjena Zakona o radu, koji je započet prije nekoliko godina, predlagali da se radno vrijeme u toku sedmice svede sa 40 na 36 sati. Taj predlog nalazi se i u Rezoluciji o dostojanstvenim uslovima rada, koja je usvojena od strane 300 delegata na 4. Kongresu USSCG, održanom 1. novembra 2022.
– To pitanje smatramo izuzetno važnim i njemu ćemo pokloniti posebnu pažnju jer time prvenstveno želimo da postignemo balans između privatnog i profesionalnog života. Svjedoci smo da je Crna Gora na čelu zemalja Evrope u kojima se najduže radi. Dok naše radno vrijeme, prema poslednjim istraživanjima Eurostata, traje 42,8 sati, u razvijenim evropskim državama ono se kreće od 33,2 sata u Holandiji, 35,3 sata u Njemačkoj do 35,3 sata u Danskoj. Osim toga, neke države već imaju četvorodnevnu radnu sedmicu, a neke već zagovaraju prelazak na trodnevnu radnu sedmicu. Da ne govorimo o mnogo lošijim uslovima rada koje imaju naši zaposleni u odnosu na one u evropskim državama. Iz svega navedenog proizilazi da se obećanje koje je dato u predizbornoj kampanji u potpunosti poklapa sa našim postavljenim programskim ciljem i mi ćemo na tome insistirati i istrajavati – navode u USS.
Ističu da su nedavno imali sastanak sa predsjednikom Vlade Crne Gore, kada su predstavili platformu očekivanja od 44. Vlade i šest rezolucija, među kojima je i pomenuta o dostojanstvenim uslovima rada.
– Treba imati u vidu da je to bio prvi kontakt sa predstavnicima Vlade koja je tek otpočela svoj mandat, tako da to nije bio trenutak da se upuštamo u detalje. Ono što je na sastanku dogovoreno i što su naša očekivanja, to je da u najkraćem roku, kroz bilateralne kontakte sa predsjednikom Vlade Crne Gore, resornim ministarstvima i kroz socijalni dijalog otpočnemo aktivnosti u vezi sa primjenom naših inicijativa koje su sadržane u navedenim dokumentima, pa i predloga za skraćivanje radnog vremena. Vjerujemo da ćemo imati uspjeha u implementaciji naših inicijativa i predloga, jer su svi zasnovani na jakim i dobro izvaganim argumentima, istakli su u USS.
U Uniji poslodavaca (UPCG) poručuju su da su spremni za dijalog i partnerski odnos sa socijalnim partnerima, te da se zalažu da se odluka o skraćivanju radnog vremena donese na osnovu pažljive analize i da se novi model rada testira. Izvršni odbor te organizacije je još u maju ove godine razmatrao inicijativu za skraćenje radnog vremena i tada je iskazao sumnju da nisu uzeti u obzir svi mogući efekti i posljedice koje bi ono moglo izazvati.
– Bojazan je da bi loši efekti nadmašili pozitivne, odnosno da sprovođenje navedenih mjera može dovesti do umanjenja, a ne očekivanog povećanja budžetskih prihoda, te produktivnosti i konkurentnosti privrede. Kod proklamovanog skraćenja radnog vremena sa 8 na 7 radnih časova, od strane IO je istaknuto da je privreda ostala uskraćena za analizu ili makar dodatna pojašnjena – na koji način bi isto bilo sprovedeno, u kojoj mjeri može uticati na procese rada kompanija, koje djelatnosti će biti u mogućnosti da isto sprovedu, te šta će biti sa granama u kojima su radna mjesta pokrivena 24 h. Iako se pokretači ove ideje pozivaju na praksu u pojedinim zemljama EU, treba istaći da su eventualnom uvođenju ovakvih promjena prethodili testni periodi, upravo zbog procjene uticaja na privredu, nivo produktivnosti, konkurentnosti, uticaja na budžet, smanjenja nezaposlenosti, troška i broja izgubljenih dana po osnovu bolovanja itd. – poručili su u maju iz UPCG.
Najviše koristi bi imala javna uprava
Iz UPCG su ranije kazali i da raznolikost prihvaćenih modela radnog vremena u zemljama EU ukazuje na osjetljivost i kompleksnost ovog pitanja i potrebu detaljnih analiza.
– Ipak, svega nekoliko njih je zakonski uredilo nedjeljno radno vrijeme kraće od 40 sati, ostale ostavljaju kao mogućnost kompanijama da na osnovu potreba svojih procesa i tržišnih uslova to pitanje urede interno. Produktivnost u zemljama EU, koje su prihvatile neki od modela drugačijeg radnog vremena je tradicionalno najveća, ne samo među zemljama EU nego i šire, što kod nas, ali i generalno na Balkanu nijesu baš podaci kojima se možemo pohvaliti. Stiče se utisak da bi najavljeno skraćenje radnog vremena jedino godilo javnoj upravi, koja iz dana u dan bilježi sve veći broj službenika. Iako brojnija, a od skora i znatno pospješena rastom zarada, njena efikasnost i efektivnost izostaju i daleko su od očekivanja građana i privrede. Ne treba izgubiti iz vida činjenicu da, prema međunarodnim standardima, pauza ne ulazi u redovno radno vreme, te bi diskusija na ovu temu najvjerovatnije dovela do uvođenja minimalne satnice, odnosno plaćanje prema vremenu prevedenom na radu kakva je praksa praktično u svim zemljama EU – naveli su iz UPCG.
Izvor: Dan.co.me
