Neformalno poslovanje i česte izmjene propisa problem za investicije

Dodajte komentar

Crna Gora se suočava sa povećanom ekonomskom neizvješnoću izazvanom globalnim šokovima i visokom inflacijom. To se navodi u Nacrtu poglavlja 5 – “Strukturne reforme” Programa ekonomskih reformi (PER) 2024-2026. godine. Pored njih, kao najveći strukturni izazovi koji nepovoljno utiču na konkurentost ekonomije i njenu održivost navode se nepovoljno regulatorno okruženje, neformalno poslovanje i slabosti u nadzoru i upravljanju u državnim preduzećima.

Nacrt predviđa implementaciju šest strukturnih reformi i devet posebnih mjera.

Među strukturnim reformama su unapređenje poslovnog okruženja i formalizacija ekonomije, unapređenje upravljanja državnim preduzećima, povećanje energetske otpornosti u primjeni Zelene agende, digitalizacija u funkciji održivosti ekonomije, unapređenje okvira za bolju zapošljivost mladih i veći kvalitet obrazovanja, kao i povećanje djelotvornosti sistema socijalne i dječje zaštite.

Ekonomska neizvjesnost usljed globalnih šokova

U dokumentu se, između ostalog, navodi da se Crna Gora suočava sa povećanom ekonomskom neizvješnoću izazvanom globalnim šokovima i visokom inflacijom. Pored njih, kao najveći strukturni izazovi koji nepovoljno utiču na konkurentost ekonomije i njenu održivost navode se nepovoljno regulatorno okruženje, neformalno poslovanje i slabosti u nadzoru i upravljanju u državnim preduzećima.

Napominje se i da je prema istraživanju Privredne komore Crne Gore “Poslovni ambijent u Crnoj Gori” poslovni ambijent u 2023. godini ocijenjen umjereno nepovoljnim, sa prosječnom ocjenom 2,41 od 5.

“Privrednici fiskalne i parafiskalne namete ocjenjuju visokim, prvenstveno stopu PDV-a kod fiskaliteta, kao i naknade izvršiteljima i lokalne naknade među parafiskalitetima”, napominje se u dokumentu.

Navode i rezultati istraživanja IPSOS-a koje je sprovedeno 2022. godine među domaćinstvima i preduzećima kako bi se utvrdio obim i struktura sive ekonomije u Crnoj Gori a prema kojima jedan od ključnih uzroka uticaja na sivu ekonomiju na tržištu rada su visoki porezi i doprinosi, i to brojni i visoki parafiskalni nameti (kao što su dozvole, takse i ostali nameti).

“Drugim riječima, nepredvidivost poslovnog ambijenta, odnosno česte izmjene propisa, otežavaju nove investicije, registraciju biznisa i poslovanje mikro i malih preduzeća. Kada se tome doda složenost i sporost administracije i nedovoljna transparentnost u odlučivanju, sve navedeno nepovoljno utiče na ukupni poslovni ambijent, a time i na neformalnu ekonomiju”, navodi se u dokumentu.

Neformalna ekonomija posljedica ekonomske i fiskalne politike

Konstatuje se da je neformalna ekonomija faktički direktna posljedica ekonomske i fiskalne politike u kombinaciji sa složenošću regulatornog okruženja i administrativnih procedura.

“Ekonomski faktori u pojedinim sektorima, ukazuju da su pojedini sektori privrede podložniji razvoju neformalne ekonomije, od drugih. To se u Crnoj Gori naročito odnosi na turizam, trgovinu, saobraćaj, građevinarstvo, poljoprivredu, šumarstvo i drvopreradu”, navodi se u dokumentu.

Neformalnosti se, kako se precizira, reflektuju kroz neevidentiranje prometa proizvoda i usluga, ograničene trgovinske olakšice, prodaju akcizne robe na javnim površinama, izbjegavanje zaključivanja ugovora o radu i isplate zarada bez poreza i doprinosa, nepravilnosti prilikom angažovanja sezonske radne snage bilo da su u pitanju rezidenti ili nerezidenti, kroz obavljanje djelatnosti bez odobrenja za rad i bez prethodno izvršene poreske registracije, itd.

Nedostatak administrativnih kapaciteta, neadekvatna koordinacija i funkcionalnost inspekcijskih organa se ističu kao dodatni uzrok neformalne ekonomije.

Bez jasnog nadzora nad državnim preduzećima

“Nepovoljan regulatorni okvir direktno je povezan i sa nasljeđima nezavršene tranzicije, kao prepreke u razvoju privatnog sektora i privrede u cjelini. To se prvenstveno odnosi na slabosti u korporativnom upravljanju u privrednim društvima u većinskom vlasništvu države kao strukturnom izazovu”, navodi se u dokumentu.

Podsjeća se i da Međunarodni monetarni fond u izvještaju za Crnu Goru iz februara 2022. u okviru člana 4 statuta navodi da je “ukupni okvir za nadzor nad radom javnih preduzeća slab” i da “jačanje nadzora može donijeti značajne fiskalne i ekonomske benefite”.

U dokumentu se navodi i da neefikasno ili loše upravljanje privrednim društvima u većinskom vlasništvu države nameću značajne ekonomske i fiskalne troškove za državu.

“Oni se ogledaju kroz aktiviranje osam garancija za kredite pojedinih državnih preduzeća, izdvajanje značajnih sredstava iz budžeta opredijeljenih pojednim privrednim društvima, pozajmice iz budžeta. Takođe i izgubljene prihode države koji su uslovljeni lošim upravljanjem i poslovanjem nekih od ovih društava”, navodi se u dokumentu.

Kaže se i da država kao većinski vlasnik nema jasan model nadzora nad poslovanjem državnih preduzeća.

“Taj nadzor je godinama fragmentiran između više nadležnih institucija, bez objedinjenog i standardizovanog načina planiranja i izvještavanja o poslovanju državnih preduzeća. Navedeno se odnosi na nefinansijska državna preduzeća”, navodi se u dokumentu.

Kada je riječ o IRF-u kao finansijskom preduzeću, kao ključni izazovi navedeni su “njegova ograničenja u obavljanju poslova osiguranja izvoza, radi podsticanja izvoz i internacionalizaciju domaćih privrednih subjekata”.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *