Čarapić: Zaduženja samo za investicije; Konatar: Godina malo za reforme

Dodajte komentar

Minimalna penzija od naredne godine biće 450 eura, ali neće doći do lineranog povećanja ostalih penzija za koje se očekuje rast po osnovu redovnog godišnjeg usklađivanja, kazao je u emisiji “Okvir” poslanik PES-a Vasilije Čarapić. Sa druge strane iz DPS-a i GP URA poručuju da podržavaju samo linearno povećanje svih penzija.

Poslanik PES-a Vasilije Čarapić kaže da kod grđana prvi put imamo neskriveni optimizam.

“Milojko Spajić, Jakov Milatovići PES donijeli su novi ciklus nade koja je na istorijskom maksimumu”, kazao je Čarapić, u emisiji “Okvir”.

On navodi da su reforme kroz program “Evropa 1” pokazale da je program održiv, a da će prva mjera programa Evropa sad 2 biti povećanje minimalne penzije 450 eura.

“Penzioneri sa najnižim primanjima moraju biti prvi korak da ne bi od njih pravili socijalne slučajeve”, kazao je Čarapić.

Kako pojašnjava Čarapić u narednih godinu dana ostale penzionere očekuje samo redovno godišnje usklađivanje primanja. Nakon godinu dana, kako pojašnjava, moguće je i povećanje ostalih penzije.

“Mislimo da to nije diskriminacija, nego je veća diskriminacija da neko umire od gladi sa 300 eura”, kazao je Čarapić.

On kaže i da je program “Evropa 2” fiskalno neutralan. Čarapić je saopštio i da će Budžet za 2024. biti usvojen do kraja godine, a da će prije toga biti usvojena dva rebalansa.

“Privremenog finansiranja neće biti”, kazao je Čarapić.

Poslanik GP URA Miloš Konatar poručuje da sada PES treba da ispuni ono što su obećavali u kampanji.

Navodi i da je GP URA očekivao da će u Skupštini razgovarati o mjerama koje će dovesti do većih plata i penzija.

“Mi smo očekivali da tokom skupštinske rasprave o ekspozeu mandata nama objasni kako ćemo doći do realizacije programa Evropa sad 2 i nismo dobili ništa”, kazao je Konatar.

On ističe da su se poslanici koji su izglasali Vladu obavezali da će podržati Evropu sad2, a kako dodaje 99% njih ne znaju koje mjere predviđa taj program.

“Podržavama povećanje plata i penzija, ali to ne smije doći kao posljedica zaduženja i ukidanja doprinosa za Fond PIO”, kazao je Konatar.

On navodi i da bi povećanje plata u prvim projekcijama koštala pola milijarde eura.

“Na kraju ako ovo ne uspije to će platiti građani Crne Gore”, kazao je Konatar i dodao da se program Evropa sad 2 ne može sprovesti na isti način kao i Evropa 1.

“Želim da taj program sprovedemo na realnim osnovama. Podržavam povećanje penzija na 450, ali to mora pratiti i linearno povećanje ostalih penzija”, kazao je Konatar i dodao da povećanje ostalih penzija mora da bude minimu 30%.

Konatar smatra i da je godinu dana malo da se dođe do svih tih ciljeva.

“U godinu dana se ne mogu sprovesti ovi ciljevi osima kao se Crna Gora ne zaduži u velikom iznosu ili da se ukinu u potpunosti doprinosi za PIO”, kazao je Konatar.

Čarapić je odgovorio da će sva zaduženja biti samo za investicije.

Mihailo Anđušić, poslanik DPS-a, kaže da ni premijer Milojko Spajić u Skupštini nije dao odgovore na brojna pitanja.

Već u narednim danima premijer bi, kako kaže, trebalo da otvori raspravu i odgovori na brojne nejasnoće oko sprovođenja programa Evropa sad 2.

Podržava i povećanje plata, ali smatra i da ne bi bilo pravično povećati samo minimalne penzije na 450 eura.

“Mora da se da odgovor na pitanje iz kojih sredstava će se finansirati program Evropa sad. U Crnoj Gori posljednje tri godine nema kapitalnih investicija, nema direktnih stranih investicija. Vlada i država žive od galopirajuće inflacije i jednog broja nerezidenat koji su uticali na bolju naplatu poreza”, kazao je Anđušić.

Analitičar Oleg Filipović kaže da Crna Gora ima 60.000 zaposlenih u administraciji, 120.000 penzionera i 30.000 socijalnih slučajeva. Pored toga imamo 20.000 preduzeća u stečaju ili likvidaciji sa oko milijardu eura dugova.

“Taj sistem mora da se mijenja postepeno ili radikalno. Spajić je dao određene targete i rok od 12 mjeseci. Prvi potez je povećanje minimalne penzije na 450 eura”, kazao je Filipović i dodaje da je nerealno ići odjednom u povećanja svih penzija.

“Suština je da se prvo ide u fiskalnu reformu”, kazao je Filipović.

Jedan od većih uspjeha prethodne Vlade Filipović vidi to što je minus Fonda PIO smanjen na 40 miliona eura, ali kako dodaje i taj novac mora da se nadokandi iz budžeta.

“Šta vam to govori o Fondu PIO jeste da je on nelikividan i mora da se mijenja”, kazao je Filipović i dodao da ranije nije urađena reforma penzionog fonda.

“Ako želite normalno funkcionisanje Fonda PIO pa bio on i 100% državni onda on mora da investira, u suprotonom šta je onda Fond PIO, samo protočni račun”, navodi Filipović i dodaje da ne mora da postoji samo jedan državni fond PIO.

“U ovom trenutku vi nemate interes da postoje privatni penzioni fondovi”, naveo je Filipović.

Analitičar Damir Novotni smatra da reforme kroz Program “Evropa sad 2” ne mogu biti fiskalno neutralne, te da će se država morati da zaduži i zbog tog programa, ali i zbog deficita.

“Ekonomska produktivnost se mora podići sa bi se novac mogao dijeliti i to bi trebalo da bude prvo pitanje”, kazao je Novotni.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *