Sastanak MMF-a i Svjetske banke bez izjave o sukobu Izraela i Hamasa

Dodajte komentar

Nemogućnost lidera globalnih finansijskih institucija da usaglase zajedničku izjavu povodom napada Hamasa na Izrael prošle nedjelje razotkrili su geopolitičke podjele koje ometaju MMF i Svjetsku banku, dok su unapređivali planove finansiranja za ublažavanje čestih ekonomskih šokova.

Kada je Hamas 7. oktobra pokrenuo napad na Izrael, najviši finansijski zvaničnici okupili su se u Maroku, gdje je održan godišnji sastanak Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda. Vijest o napadu preokrenula je pažljivo osmišljeni scenario skupa, prema kojem se poziva na nove resurse i mjere za oživljavanje globalnog rasta, prenosi Reuters.

Generalna direktorka MMF-a Kristalina Georgijeva nije pomenula sukob na otvaranju događaja. Kasnije, dok su se pojačavali udari Izraela, ona je novi sukob opisala kao ljudsku tragediju, ali i kao nejasan izvor ekonomske neizvjesnosti.

Implikacije sukoba između Izraela i Palestinaca u Gazi bile su u središtu neformalnih razgovora, potvrdili su neki od učesnika sastanaka, a bilo je riječi o novoj izbjegličkoj krizi, riziku od sukoba u Libanu i na Zapadnoj obali. Zemlje G20 takođe nisu pomenule konflikt na Blsikom istoku u svojoj izjavi.

Analitičari ocjenjuju da je to odraz produbljivanja geopolitičkih tenzija zbog rata u Ukrajini i sporova između Kine i SAD. Neimenovani zvaničnik G20 rekao je da je to tijelo dvije godine podeljeno zbog rata u Ukrajini. On je ocijenio da je izraelsko-palestinski sukob još kontroverzniji i da je gotovo nemoguće postići konsenzus, prenosi Biznis.rs.

Predsjednik Svjetske banke Adžaj Banga naveo je da sukob Izraela i Gaze, zajedno sa ratom u Ukrajini i borbama u Africi, „baca dugu sjenku“ na dostignuća sastanka u Maroku i doprinosi novim ekonomskim izazovima.

Oružani sukobi ostaju najveći izazovi ostaju najveći izazov za globalnu ekonomiju, ocijenio je Džoš Lipski, bivši zvaničnik MMF-a koji vodi Geoekonomski centar Atlantskog savjeta. On je naveo da ukoliko pomenute institucije žele da budu legitimne i pogodne za namjenu u narednoj deceniji, onda će morati da odgovore na geopolitičke krize u skoro realnom vremenu.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *