Berze u padu nakon najvećih sukoba na Bliskom istoku posljednjih decenija

Dodajte komentar

Iznenadni rat na Bliskom istoku potencijalno donosi novi potres na svetskoj ekonomskoj sceni. Cijene sirove nafte i zlata su porasle tokom vikenda, a dalji razvoj situacije na berzama zavisiće od dugotrajnosti rata i toga da li će se on proširiti.

U subotu rano ujutru, najveća palestinska ekstremistička islamska grupa Hamas izvršila je napad na Izrael.

U nedjelju je Izrael zvanično proglasio ratno stanje, a brojni zvaničnici najavili odmazdu, koja je i počela kada je izraelska vojska iz vazduha gađala ciljeve u oblasti Gaze.

Ovaj iznenadni, novi sukob, koji je za dan prerastao u rat, odmah je potresao i svjetske berze, dovevši do naglih pomjeranja na tržištima.

Cijene izraelskih dionica i obveznica stabilizovale su se danas nakon oštre rasprodaje u nedelju, dok su globalne cijene nafte porasle.

Tokom vikenda, najveći berzanski indeksi u Tel Avivu pali su za više od 6,5 odsto, ali je njihov blagi skok jutros, pad sveo na nekih šest procenata.

Izraelska valuta šekel danas je naglo oslabila u odnosu na američki dolar, pala je za 1,7 odsto i to na najniži nivo u posljednjih sedam godina.

Ono što najviše privlači pažnju svjetske javnosti jesu cijene sirove nafte, posebno kada se turbulencije, kao sada, dešavaju na Bliskom istoku.

S obzirom da ni Izrael ni Palestina nisu veliki proizvođači nafte, pažnja je usmjerena na reakcije Saudijske Arabije i Irana, koje su obe članice OPEK-a, zbog straha od eskalacije sukoba.

Nafta, zlato, berza,…

Opasnost od poremećaja u snabdjievanju naftom bila je dovoljna da nafta tipa brent skoči za 2,93 dolara i dođe na brojku od 87,51 dolar po barelu, dok je američka nafta porasla 3,04 dolara, odnosno na 85,83 dolara po barelu.

Takođe, preko vikenda traženo je bilo i zlato, koje je poskupelo za 0,8 odsto, odnosno za oko 1,85 dolara po unci.

Prema presjeku podataka sa američke berze u 16:30 časova danas po našem vremenu, odnosno pola sata nakon otvaranja američkih tržišta, indeks akcija Dow Jones, gde dominiraju pretežno industrijske kompanije pao je za 0,25 odsto. Takođe, indeks S&P 500 pao je za 0,33 odsto. NASDAQ, gdje se pretežno nalaze tehnološke kompanije, opao je za oko 0,75 odsto.

Prema ovim podacima, cijena sirove nafte porasla je za 4,6 odsto, dok je cena zlata porasla za 1,01 odsto.

Berzanski analitičar Branislav Jorgić za Danas kaže da će dešavanja na finansijskim i robnim berzama u svijetu, pa i uticaj na ekonomiju u Srbiji, zavisiti, prjie svega, od dužine trajanja rata Izrael-Palestina, kao i intenziteta i obuhvatnosti zemalja koje će biti uključene u rat.

„Bilo koji veći ratni sukob u svijetu negativno utiče na stabilnost finansijskih i robnih berzi, posebno ako se to desi na Bliskom istoku, području sa puno nafte, za koje je zainteresovano puno strana. Ovaj rat je za sada blago uticao na povećanje cijena nafte, što se tiče robnih berzi“, ukazuje on.

Što se tiče trenutnog uticaja na finansijske berze, Jorgić naglašava da je u proseku došlo do blagog pada indeksa, za oko 0,5 odsto.

Šta će biti u budućnosti

„Šta će biti u budućnosti zavisiće od toga da li će ovaj sukob duže trajati. Ako potraje i ako se proširi, odnosno ako se u njega uključe druge zainteresovane strane, onda to može negativno da utiče i na finansijske i na robne berze u većem obimu“, ukazuje sagovornik.

Svjetske berze bile veoma krhke

Glavni broker „Momenetum sekjuritiza“ Nenad Gujaničić za Danas objašnjava da su i prije početka rata na Bliskom istoku svjetske berze bile veoma krhke, nakon velikih gubitaka u septembru.

„Ovaj negativan trend došao je kao posledica očekivanja da će kamate u svijetu u dužem periodu ostati visoke, što bi moglo ugroziti globalni privredni rast. U ovakvim okolnostima, početak rata donio je očekivanu reakciju investitora – beg u sigurnije vrste imovine, rast cijene sirove nafte, jačanje dolara i pad tržišta akcija. Fjučersi na američke berze trenutno bilježe minus od oko pola procenta kao direktna reakcija na povećani geopolitički rizik“, ukazuje on.

Gujaničić naglašava da je direktno pogođeno, prije svega, tržište sirove nafte.

„To je, prije svega, zbog važnost tog regiona kao globalnog snabdjevača sirovom naftom. Ovaj nagli skok je u direktnoj suprotnosti sa prošlonedjeljnim padom cijene brenta za 11 procenata koja je došla usljed zabrinutosti ulagača po pitanju održivosti globalnog privrednog rasta. Takođe, došlo je do blagog pada prinosa (rasta cena) državnih obveznica koji su u proteklom periodu dostigli nivoe koji nisu zabilježeni u proteklih petnaestak godina“, kaže sagovornik.

Geopolitika je, kako dodaje, veoma važna komponenta u kretanje svjetskih tržišta kapitala.

Da li će nafta otići preko 100 dolara po barelu

„Njen uticaj je nesumnjiv, ali i prilično teško predvidiv. U uslovima sve veće globalizacije teško je očekivati periode apsolutnog mira i nepostojanja geopolitičkih trzavica, te će ovakvi događaji, nažalost, prije biti učestaliji nego rjeđi. Trenutno su po globalne berze od najvećeg uticaja rat u Ukrajini, odnosi Kine i SAD, te obnovljeni sukob na Bliskom istoku. Vjerovatno je najveći strah investitora otvaranje oštrijeg sukoba na relaciji Kina i SAD, po pitanju Tajvana, što bi donelo mnogo veće berzanske turbulencije nego kada su u pitanju aktuelna ratna žarišta“, smatra Gujaničić.

On objašnjava da cijena nafte nije samo posljedica geopolitičkih zbivanja, s obzirom da na odnos ponude i tražnje utiče veliki broj faktora.

„Kada je ponuda u pitanju, osim geopolitike, utiču i kartelski sporazumi kojim se ograničava ponuda nafte na tržištu, dok je na strani tražnje prije svega brzina globalnog privrednog rasta i posebno položaj Kine kao najvećeg svjetskog potrošača. Upravo su anemičan privredni rast Kine i strah oko usporavanja američke privrede bili glavni činioci prošlonedjeljnog velikog pada cijene sirove nafte za koju se, svega nedjelju dana ranije, spekulisalo da bi ponovo mogla da preskoči prag od 100 dolara po barelu na krilima ograničavanja proizvodnje članica organizacije OPEK+“, navodi Gujaničić.

Izvor: Danas

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *