Kako je Centralna Banka Gane izgubila 5 milijardi dolara

Dodajte komentar

Gana je nekada bila hvaljena kao pionir u afričkoj ekonomskoj priči o uspjehu. Danas se suočava s finansijskom krizom bez presedana.

Ovog su nedjelje stotine protestanata izašle na ulice u glavnom gradu Accre, pozivajući guvernera Banke Gane i njegova dva zamjenika da podnesu ostavke. To traže zbog gubitka od oko 60 milijardi ganskih cedija (5,2 milijarde dolara) u finansijskom budžetu za 2022. godinu.

Proteste pod nazivom #OccupyBoG predvodila je opoziciona stranka Nacionalni demokratski kongres (NDC). Protestanti, odjeveni u crvene košulje, šalove i beretke, uzvikivali su pjesme i držali transparente. Na nekim transparentima je pisalo “zaustavite pljačku, mi patimo”.

Opozicija tvrdi da je banka ilegalno štampala novac kako bi ga pozajmila vladi, što je dovelo do deprecijacije valute i paralizirajuće inflacije.

Takođe su kritikovali banku jer je potrošila više od 762.000 dolara na domaća i inostrana  putovanja. Što je povećanje od 87 posto u odnosu na prethodnu godinu. Te da su potrošili 250 miliona dolara na novu poslovnu zgradu. Oporba kaže da su te brojke evidentirane u internoj reviziji.

NDC je optužio guvernera centralne banke, dr. Ernesta Addisona, za nesmotrenost i loše upravljanje. I dok je banka u prošlosti bila optuživana za loše upravljanje, gubitak ovakvih razmjera je bez presedana.

Banka odbacuje optužbe za loše upravljanje i kaže da su gubici rezultat fluktuirajućeg tečaja i neplaćanja kredita državnih institucija.

Takođe se navodi da je krizi doprinijela odluka vlade da od nje posudi 700 miliona dolara i da ih ne vrati u cijelosti.

Guverneri banke takođe su optuženi da svojim postupcima potiču neobuzdanu inflaciju i ekonomske poteškoće. “U vrijeme kada su štampali milijarde za vladu, zar nisu znali da će to imati reperkusije?” pita advokatMartin Kepbu.

Zašto se to dogodilo?

Gana trenutno prolazi kroz najgoru ekonomsku krizu. Prošle je godine stopa inflacije dosegla rekordnih 54% – i još uvijek iznosi više od 40%. Više agencija za kreditni rejting snizilo je rejting nacije, spriječivši je u međunarodnom posuđivanju novca.

Do septembra 2022. ukupni dug Gane porastao je na 55 milijardi dolara. To je značilo da je vlada trebala više od 70% svojih prihoda za servisiranje duga, nešto što nije mogla učiniti. Nakon toga je zakasnio s plaćanjem većeg dijela duga.

Vlada je bila prisiljena da se obrati za pomoć Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). Kako bi početkom ove godine osigurala pomoć od 3 milijarde dolara, vlada je morala pristati ispuniti niz zahtjeva.

Najvažniji od njih bio je smanjiti otplatu kamata na državni dug na prihvatljiv nivo do 2028. To bi im ostavilo dovoljno sredstava za vođenje ekonomije, piše BBC.

Kako bi to postigla, vlada Gane započela je restrukturiranje duga ponovnim pregovorima o uslovima sa svojim povjeriocima. Predložili su niže kamatne stope na njihove zajmove i duže rokove otplate kako bi ublažili pritisak na javne finansije.

Međutim, neki su povjerioci odbili da učestvuju u ovom programu razmjene duga.

Dana 9. avgusta Bank of Ghana izdala je izjavu u kojoj se navodi da joj je vlada rekla da nema dovoljno novca da ispuni zahtjeve MMF-a. Pa da stoga neće vratiti polovinu od 700 miliona dolara koje je posudila od banke. Umjesto toga, novac bi išao za restrukturiranje duga. Takođe je rekla da neće platiti nikakve kamate banci.

Stručnjaci kažu da je vlada, na čelu s predsjednikom Nanom Akufo-Addom, zloupotrijebila status i prekršila pravila banke.

Zvaničnici banke imaju zakonski mandat da izvijeste parlament ako se prijeđe prag od 5 posto. Neprijavljivanje može dovesti do novčane ili zatvorske kazne do dvije godine.

Implikacije za banku

Ništa od ovoga ne znači da je Bank of Ghana bankrotirala. Nije komercijalna banka ta koja mora ostvarivati dobit. Tako da gubitak ne bi trebao da utiče na njeno rutinsko poslovanje, a kao zajmodavac u krajnjoj nuždi uvijek može stvoriti vlastiti novac.

No, prema stručnjacima, gubitak centralne banke ima značajne posljedice.

To potkopava moralni autoritet banke da nadzire komercijalne banke u Gani. To takođe šteti povjerenju u finansijski sistem zemlje.

Iako su se druge centralne banke širom svijeta suočile sa sličnim izazovima, razlika u Gani je količina izgubljenog novca u poređenju s veličinom privrede.

U Ujedinjenom Kraljevstvu, Bank of England ostvariće neto gubitak od oko 180 milijardi dolara u sljedećih 10 godina koji će finansirati vlada Ujedinjenog Kraljevstva. Ali veličina britanske ekonomije mjeri se bilionima dolara.

Drugim riječima, stvaranjem novca banka je omogućila vladi da živi iznad svojih mogućnosti, prenosi Financa.ba.

Ljudski uticaj

Prošlomjesečni izvještaj Svjetske banke procjenjuje da je zbog visoke inflacije 850.000 Ganaca palo u siromaštvo.

Prihodi Ganaca su smanjeni, što utiče na njihovu kupovnu moć. Cijene hrane, goriva i režija ostaju visoke, a mnoga domaćinstva jedva spajaju kraj s krajem.

Povrh svega toga, centralna banka sada je pod lupom kako unutar zemlje tako i MMF-a.

Prema uslovima zajma MMF-a, ako vlada bude zahtijevala dodatne pakete pomoći, banka neće imati izbora nego odbiti.

Foto: Amanor kwaku – Own work

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *