Nakon prošlonedjeljnog sastanka premijera s predstavnicima banaka, kamate na štednju građana, čini se ipak počinju značajnije da rastu.
Od 2. oktobra najviše će porasti kamate u Hrvatskoj poštanskoj banci i to na 3% za rok od jedne godine. Istoga dana i Raiffeisen banka (RBA) povećat će kamatu na 2% za štednju oročenu na dvije godine.
U PBZ-u su već i prije razgovora u Vladi, u avgustu, povećali kamatu na štednju na 1,7% za rok od jedne godine, no pratiće, kažu, dalja kretanja na tržištu i prilagođavati kamate. Erste je još u maju povećala kamatne stope na 1,5% na rok od 3 godine, no kažu, u intenzivnim su analizama dodatnih povećanja kamata, piše HRT.
U Zagrebačkoj banci kažu – rade na postupnom povećavanju kamatnih stopa na depozite građana u nadolazećem razdoblju. Dotada im je najviša kamata 0,02% za sve rokove oročenja. I u OTP banci sličan odgovor – još analiziraju sve opcije i u skorom vremenu će donijeti odluke. Do tada je i kod njih najviša kamata na štednju 0,02%.
HPB je trenutačno na prvom mjestu po visini kamata na štednju građana. Većinsko državno vlasništvo te banke, zasigurno je ubrzalo odluku o podizanju kamata na 3 posto, no ne skrivaju ni želju za privlačenjem novih klijenata na tržištu.
Cilj im je – umjesto šesta, da postanu peta po veličini hrvatska banka. I najava Ministarstva finansija o skorom izdanju trezorskih zapisa građanima, kaže predsjednik Uprave HPB-a Marko Badurina – podgrijala je konkurenciju.
Ministarstvo finansija Hrvatske, nakon uspješnog izdanja narodnih obveznica, nastavlja s prodajom državnog duga građanima. Izdaće trezorski zapis, vrijednosni papir s rokom dospijeća do godinu dana. Kamate bi, očekuje se, mogle biti veće od 3,2 posto, koliko je Ministarstvo ponudilo bankama na posljednjoj aukciji trezorskih zapisa u avgustu.
Dio dogovora s bankama, kaže premijer Andrej Plenković, odnosi se i na kamate na kredite građana. Banke su jasno rekle, dodaje – da barem godinu dana neće dizati kamate na gotovinske kredite ili na stambene kredite.
Dvije trećine građana sa stambenim kreditima ima fisknu ili kombinovanu kamatnu stopu, i na njih povećanje kamatne stope neće imati nikakav uticaj, kažu u Udruženju banaka. I među onima s promjenjivim kamatama, dvije trećine je pak vezano za Nacionalnu referentnu stopu, koja će rasti vrlo blago i sporo.
No dugoročnija prognoza kretanja kamatnih stopa, i onih na kredite i onih na štednju, zavisiće ponajviše od dalje politike ECB-a, koja se kamatnom stopom bori protiv inflacije.
