Pokušaji HGK da ulaganjima u nekretnine i izlaskom na turističko tržište nadomjesti dio novca – bez kojega je ostala početkom prošle godine nakon reforme komorskog sistema i ukidanja obaveznog članstva za 98 odsto firmi u Hrvatskoj – otvorilo je i pitanje kako u novim uslovima živi i funkcioniše HGK.
Skupštini je nedavno predočen detaljan pregled stanja i rezultata za prošlu godinu, u kojoj je podvučen i vidljiv efekt transformacije, a članicama i javnosti predočen je i detaljan pregled nekretnina koje HGK posjeduje i planova kako će njima raspolagati u narednom periodu, piše Poslovni dnevnik.
Kada se kovao poslovni plan za prvu “tržišnu” godinu, u HGK-u su s oprezom očekivane prihode od članarina spustili za 40 odsto u odnosu na vrijeme kada su praktično sve firme bile obavezne da plaćaju, uglavnom 42 kune mjesečno (šest eura).
U javnom diskursu dalo se naslutiti da će se mijenjati komorski sisme u pogledu obaveznog članstva, pa su se u HGK već ranije počeli da se pripremaju za nove uslove u koje se moraju uklopiti. Tako su HGK-u zadnjih nekoliko godina počeli vidno da rastu prihodi i po drugim osnovama, prvenstveno sredstvima iz EU programa.
Kod usvajanja plana za prvu “tržišnu” godinu utisak je bio da su ipak dosta optimistični u planovima: procjena je bila da će ukupni prihodi u 2022. biti na nivou oko 23,5 miliona eura, od čega bi članarine iznosile 15,8 miliona eura.
Poslivni dnevnik
