Trend rasta cijena naftnih derivata u Crnoj Gori ne jenjava, iako globalno posmatrano, na berzi nije došlo do pretjeranih skokova cijena goriva. Od početka godine, naša zemlja bilježi deveto poskupljenje, a postoje najave da će od ponedjeljka cijene goriva opet porasti. Takve okolnosti našle su se na meti kritika, kako građana, tako i Udruženja naftinih derivata. Zbog čega se sve to dešava na crnogorskom tržištu, te koja rješenja država treba da ponudi.
Prema riječima ekonomskog analitičara Olega Filipovića, postoji više razloga za rast cijena goriva koje je država prepoznala kao potencijal da ostvari veću zaradu.
„Prvi razlog je taj zato što je sezona i dolazi do povećanja potrošnje goriva, pa u tom slučaju država i naftne kompanije trebaju ostvariti veću zaradu. To je osnovni razlog. Zato imamo u ovom momentu jedno od najskupljih goriva u Evropi. Mi znamo da imamo izuzetno visoke akcize, dok s druge strane, ako pitate naftne kompanije zašto je toliko visoka cijena goriva, reći će zbog akciza. Veliki igrači koji kupuju sirovu naftu i rade preradu nafte, kazaće zbog povećanja cijena, smanjenja proizvodnje, zbog gubitka na nafti s aspekta proizvodnje nafte i zbog povećanih cijena transporta i troškova itd“, ocjenjuje Filipović koji vjeruje da će za nekoliko sedmica doći do smanjivanja cijena jer jednostavno, kako navodi, takva je politika.
Kako ističe, siguran je da će do smanjenja cijena doći do sredine septembra, kada se završi sezona. Kao razlog za to navodi, potrebu da se budžet popuni što je više moguće, ali da je to negdje razumljivo i normalno.
Upitan kako država treba da reaguje, kako bi spriječila takav trend, koji naizgled nepovoljno djeluje da njene građane, Filipović odgovara da Crna Gora treba da vodi akciznu politiku i ponudi još kreativnih rješenja.
„Država treba da vodi jednu akciznu politiku, to je neminovno. To radi svaka država, a treba da vidimo kolike te akcize mogu biti, da ne bi gušile jednostavno domaće mini kompanije koje su faktički bile napuštene iz tog razloga. S druge strane, država treba da ima drugi koncept kada su generalno u pitanju, ne samo nafta, već i neki drugi berzanski proizvodi. Smanjene akciza, međutim, nije jedno rješenje. Samo je pitanje kako država želi da se postavi. Uvijek postoje kreativna rješenja“, objašnjava Filipović.
Dodaje da, naročito mala država kao što je Crna Gora, mora krenuti u potpunu drugačiju politiku i potpuno drugačije kreiranje sistema. Razlog tome jeste zato što postojeći sistem, ne samo na tom tržištu, nego na svakom tržištu nije odgovarajući sistem za Crnu Goru, kao ni za veličinu njenog stanovništva.
„Država mora da nađe jedan način da relaksira domaće kompanije. Da bi se to moglo desiti, mora da uradi i reformu zakona o komercijalnim bankama, tako da omogući da manje kompanije neko prati, a da banke daju one finansijske usluge koje daju u svojim domicijalnim zemljama, kao što je projektno finansiranje i investiciono finansiranje. Mora da se uradi smanjivanje poreskog sistema, te da se napravi drugačiji način pristupa ka neophodnim strateškim proizvodima“, tvrdi ekonomski analitičar.
Filipović, pak navodi, da apel Udruženja naftnih kompanija upućen Vladi i resornom ministarstvu da izmijene uredbu o cijenama goriva i smanje akcize na naftne derivate, u ovom trenutku nije realan.
„U ovom trenutku ne izgleda realno, iz razloga što će zakon da pokupi dio profita. Sada je momenat da se puni budžet, upravo zbog turističke sezone, povećane prodaje nafte na pumpama. Tako mislim da u ovom momentu nije realno, a pitanje da li se mora raditi nešto po pitanju akciza i po principu zaštite domaćih kompanija, jer se ovdje radi prevashodno o domaćim kompanijama koje su u tom udruženju, mislim da apsolutno treba i da se mora naći neki zajednički jezik između njih i između države“, objašnjava sagovornik.
Iz Udruženja naftinih derivata, takođe, pažnju su skrenuli na ukidanje monopola na tržištu koji, prema riječima Filipovića nije dobro da postoji.
„Više mislim da su dogovorene cijene. Monopol nije nikad dobar kad postoji. Kada je u pitanju specifično to tržište, treba prvo da gledamo kontrolu kvaliteta goriva, jer mi nemamo to. Većina zemalja u okruženju ima kontrolu kvaliteta goriva. To je pod broj jedan. Ja sam uvijek apsolutno za slobodno formiranje cijena. Ali kako ćete vi uletjeti nekoj drugoj velikoj kompaniji ukoliko vam je tržište malo i neinteresantno? Država mora da obezbijedi uslove kao regulator neposredni na tržištu, da smisli način kako će da privuče kompanije. Ista situacija je manje više na svim tržištima, i na tržištima u kojima nema nekog izraženog monopola, imate jednu dogovornu cjenovnu politiku koja se vodi, na primjer na tržištu osnovnih životnih namirnica“, smatra ekonomski analitičar.
Poenta svega je, kako navodi Filipović, stabilizovati sveukupno tržište u Crnoj Gori, ne samo naftno tržište, jer trendovi su u svim granam isti.
„Kada bismo gledali pojedinačno svako tržište, iste su situacije, isti su trendovi i problemi, te na isti način treba pristupiti. Jednostavno, previše smo postali zavisno -uvozno tržište. Gorivo i namirnice nažalost utiču jedno na drugo, jer opet, kao zavisno-uvozno tržište, zavisimo od distributera, a oni imaju tu dogovorenu politiku. Bez sumnje dolazi do povećavanja cijena kada dođe do povećanja cijena naftnih derivata, iz prostog razloga što uvozno tržište uvijek može da vam kaže porasle su cijene transporta“, kaže sagovornik, ističući da se i tu javljaju pitanja kako regulisati cijene, kako ih držati u nekom normalnom nivou, voditi računa o kvalitetu proizvoda, jer nemamo nivelaciju kvalitetnih proizvoda.
„Moramo da krenemo kao država od nule da bismo nešto uspjeli da napravimo i da bismo olakšali građanima. Postavlja se pitanje kako zaštititi penzionere, kao najugroženiju kategoriju, ne samo na tržištu prehrambenih proizvoda, nego kako penzionere zaštititi na tržištu farmaceutskih proizvoda, od kojih većina zavisi. Država treba tu da nađe modul i da prosto rješava te stvari, to nema veze sa bilo čime, nego ima veze samo sa projekcijom toga kako država vidi sopstveno tržište“, zaključuje Filipović.
RTNK
