Njemačka srlja dublje u recesiju

Dodajte komentar

Sva nada da bi uslužni sektor mogao biti spasonosan za njemačku privredu je izblijedjela. Umjesto toga, uslužni sektor će se pridružiti proizvodnji koju je već obuzela recesija.

Njemačka privreda se suočila sa značajnim padom poslovne aktivnosti ovog mjeseca, što je najveći pad u posljednje tri godine. Ovo je izazvalo zabrinutost da najveća evropska ekonomija ponovo klizi ka recesiji, pokazuju najnovija ekonomska istraživanja.

Inicijalno očitavanje Indeksa menadžera nabavke (PMI), koji prati aktivnost u proizvodnom i uslužnom sektoru, ukazuje na pad na 44,7 u avgustu, u poređenju sa julskim očitavanjem od 48,5.

Ovo je najniže očitavanje od maja 2020. godine, kada je Njemačka počela postepeno da ukida stroga ograničenja usljed pandemije koronavirusa.

Istraživanje pokazuje dublji pad proizvodnje koji traje već četvrti mjesec uzastopno. Pored proizvodnje, pad bilježe i usluge, koje su opale prvi put u posljednjih osam mjeseci.

Sajrus de la Rubija, glavni ekonomista Hamburške komercijalne banke, kazao je: “Sva nada da bi uslužni sektor mogao izvući njemačku privredu iz krize je nestala. Umjesto toga, uslužni sektor će se sada pridružiti proizvodnoj recesiji.”, prensoi CNN.

Ove brojke jasno ukazuju da njemačka privreda ponovo prolazi kroz teškoće, nakon što je izašla iz zimske recesije u drugom tromjesečju sa veoma tankom marginom.

Rubija dodaje: “Pritisak na ekonomiju eurozone tokom avgusta uglavnom dolazi od njemačkog uslužnog sektora.”

Podaci koji su ranije ovog mjeseca objavljeni pokazali su da je industrijska proizvodnja snažno opala tokom juna, premašujući očekivanja. Kao ključni razlog navode se problemi u velikom sektoru automobilske industrije u zemlji.

Ekonomski pad Njemačke takođe ima uticaj na ostalih 19 zemalja koje koriste euro, s obzirom da se šira regija sada suočava sa rizikom od recesije nakon rasta u drugom kvartalu.

Početno očitavanje PMI za eurozonu smanjilo se na 47 u avgustu, što predstavlja najnižu vrijednost od novembra 2020. godine, prema odvojenom istraživanju koje su sproveli Hamburška komercijalna banka i “S&P Global”.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *