Porez na ekstraprofit od kojeg je Hrvatska do sredine avgusta, kako je rekao ministar finansija Marko Primorac, prikupila 231 milion eura pod lupom je Ustavnog suda koji radi na preispitivanju ustavnosti zakona koji je državi podloga za ubiranje dodatnih poreza, piše Jutarnji list.
Riječ je o Zakonu o dodatnom porezu na dobit koji je krajem prošle godine stupio na snagu, a osnovu je našao u prošlogodišnjoj uredbi EU koja se odnosi na ekstraoporezivanje subjekata koji su imali direktnu korist od energetske krize i preusmjeravanje tih sredstava prema onima koje je kriza najviše pogodila.
Vlada je, međutim, Zakonom o oporezivanju ekstraprofita zahvatila puno šire, pa je Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) podnijela zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti i zatražila od Ustavnog suda donošenje privremene mjere kojom bi se zaustavila naplata poreza na ekstraprofit do donošenja odluke.
Na Ustavnom sudu su rekli da se na tom predmetu radi i da su do sada dobili stav Vlade, a to govori kako je realno očekivati odluku do kraja godine.
“HUP je intenzivno u stručnoj i široj javnosti upozoravao da je Zakon o dodatnom porezu na dobit diskriminatoran i protivustavan jer je obuhvatio sve firme s prihodima većim od 300 miliona kuna nezavisno od toga u kojoj su djelatnosti poslovale i koja je pozadina rasta dobiti za više od 20 odsto”, kažu u HUP-u, napominjući da je od svih članica EU jedino još Mađarska odredila ovako široko definisan dodatni porez na dobit.
Naveli su više razloga zbog kojih smatraju da je ovo oporezivanje protivustavno i štetno jer kažnjava najuspješnije preduzetnike i najbolje poslodavce.
Jutarnji list
