Opstanak ili nestanak Ade – šta je skuplje

Dodajte komentar

Može li se spasiti plaža na ulcinjskoj Adi to je pitanje koje muči mještane, ribare i istinske ljubitelje ostrva, vrijedno je, prema ocjeni eksperata, desetine milione eura. Najmanje ekvivalentno vrijednosti za svaku godinu nebrige države prema erozionim procesima na ostrvu pola vijeka.

Poznati stručnjak za hidrologiju i obalne procese prof. dr Sava Petković s Poljoprivrednog fakulteta Univerziteta u Beogradu kazao je da rješenje postoji, ali da nije realno očekivati da skupe radove na revitalizaciji plaže finansira država jer, kako je naveo, ni do sada po tom pitanju nije preuzimala nikakve ozbiljnije korake.

Problem erozije na Adi prisutan je već decenijama, ali je država žmurila sve dok nedavno more nije potopilo obalu i počelo da plavi prve objekte nudističkog naselja. Plaža je u zadnjih nekoliko godina ozbiljno napadnuta erozijom, čak i sa kopna, pa je bilo neophodno preduzeti hitne mjere, kako bi ostao makar privremeno sačuvan možda najdragocjeni dio crnogorske obale…

“Postavlja se pitanje da li se plaža na Adi može revitalizovati nasipanjem pijeska, izbagerovanog sa dna mora. Rezultati batimetrijskih snimanja duž ugrožene dionice plaže, u zoni turističkog naselja, jasno ukazuju na postojanje velikog podvodnog praga od istaloženog pijeska. Podvodni prag se pruža paralelno sa obalom i udaljen je od nje oko 250-300 metara. Zapremina pijeska u podvodnom pragu, na prvih hiljadu metara duzine plaže, iznosi oko 150.000 m3. Ako se uzme u obzir čitava dužina Ade, jasno je da pijeska za revitalizaciju plaže ima, kazao je Petković u razgovoru za “Vijesti.

Sada se, kako je naveo, nameće pitanje ko bi te radove mogao finansirati.

“Ako relevantne državne institucije, tokom proteklih pedeset godina, nijesu uspjele da skupe sredstva za revitalizaciju plaže na Adi, onda je nerealno očekivati da će to uraditi u dogledno vrijeme. Pogotovo što se projekat revitalizacije mora obnavljati na svakih pet do deset godina. Takođe je potpuno nerealno očekivati da bi postojeći turistički objekti na Adi mogli ga podnesu troškove revitalizacije plaže. Dakle, jedina mogućnost je da neko van Crne Gore preuzme obavezu revitalizacije plaže na ostrvu. Koliko je to realno u postojećim ekonomskim i geopolitčkim okolnostima, krajnje je problematično, kazao je on.

Na najugroženijim mjestima plaža gotovo nestala

Podsjetio je da već duži niz godina stručnjaci upozoravaju da je problem erozije obala i plaža u zoni ušća Bojane veoma ozbiljan i da bi trebalo preduzeti odgovarajuće mjere i radove da bi se taj proces zaustavio, da bi se zatim pristupilo revitializaciji. Petković je ocijenio da dramatično smanjenje širine plaže na Adi može u potpunosti zaustaviti turistički razvoj.

“Na najugroženijim dionicama obale, plaža na Adi je skoro potpuno nestala, a linija obale došla je do prvih turističkih objekata u priobalju. U prošlosti je širi-
na plaže na tim dionicama obale iznosila oko 80 metara. Mada je problem erozije plaže na Adi prisutan već nekoliko decenija, do sada nisu preduzimani nikakvi ozbiljniji radovi kako bi se proces erozije zaustavio. Pošto Velika plaža i plaža na Adi same po sebi predstavljaju veoma značajan prirodni i ekonomski potencijal, neophodan za razvoj turizma u priobalju, po treban je izuzetno veliki oprez pri planiranju i projektovanju nekih objekata u moru. Veoma često se kaže da plaže predstavljaju prirodno nasljeđe (natural heritage), pa se pri planiranju razvoja u njihovoj okolini zahtijeva da se što je moguće više zadrže prirodne karakteristike, kazao je Petković.

Ukazajući na genezu pokušaja da se žaštiti ušće crnogorskog rukavca Bojane i plaža na Adi, podsjetio je da je još 2011. urađen “Glavni projekat održavanja protočnosti desnog rukavca rijeke Bojane u zoni ušća.

“Cilj projekta bio je definisanje optimalnih gabarita desnog rukavca Bojane, u zoni ušća i priprema plana stalnog održavanja protočnosti. Naime, prema nekadašnjem sporazumu između FNRJ i Albanije, bilo je dogovoreno da pri srednjim vodostajima Bojane 80 odsto proticaja ide zajedničkim rukavcem, a 20 desnim, odnosno crnogorskim rukavcem. Vrijednost radova procijenjena je na oko 5 miliona eura, kazao je Petković.