Preduzeće DOO Zaštita prostora Crne Gore je od početka godine izvelo 27 rješenja o rušenju, od toga od strane urbanističko-građevinske inspekcije samo devet dok su ostala od strane lokalnih komunalnih inspekcija koje su nadležne za privremene i pomoćne objekte.
Urbanističko-građevinska inspekcija, međutim, kako tvrde iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, tokom cijele godine aktivno vrši inspekcijske kontrole po službenoj dužnosti i po podnijetim inicijativama, te preduzima neophodne mjere i radnje propisane zakonom, a sve u cilju suzbijanja nelegalne gradnje. Ipak, stanje na terenu je znatno drugačije. Svjedoci smo da se objekti nelegalno rade širom naše zemlje, a uvjerili smo se da se stanovi u takvim objektima i prodaju. U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma već duže vrijeme se ne imenuje ni direktor Direktorata za inspekcijski nadzor što dovoljno govori kakav problem imamo sa neformalnom gradnjom.
Devastacija prostora
Kako je Pobjedi kazala prof. dr Svetlana Perović, dekanica Arhitektonskog fakultet Univerziteta Crne Gore, svaki oblik nestabilnosti, naročito političke, reflektuje se direktno i na prostor, kao pogodno mjesto za oživljavanje ideoloških, filozofskih i političkih konflikata.
DOO Zaštita prostora Crne Gore, preduzeće u državnom vlasništvu, čija je osnovna djelatnost sprovođenje administrativnih izvršenja rješenja o rušenju, uklanjanju i vraćanju u prvobitno stanje zemljišta i objekata izdatih od strane nadležnih inspekcija, pored svoje osnovne djelatnosti obavlja i druge djelatnosti iz domena radova građevinskih preduzeća.
– Izvršenje rješenja o rušenju je u nadležnosti inspekcija i mi, kao preduzeće koje samo izvršava navedene naloge, nemamo saznanja kada će doći do realizacije pojedinih rješenja, odnosno kada su se stekli svi administrativni uslovi za realizaciju rušenja i uklanjanja određenih objekata, tako da vam ne možemo dostaviti podatke kada će biti sprovođenje pojedinih administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju objekata kazali su nam iz ovog preduzeće i dodali da su od početka godine sproveli ukupno 27 administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju objekata, izdatih od strane Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma odnosno urbanističko-građevinske inspekcije i rješenja komunalnih inspekcija lokalnih samouprava, čija je nadležnost uklanjanje privremenih i pomoćnih objekata.
Aktivnosti
– Administrativna rješenja o rušenju i uklanjanju su sprovedena na teritorijama opština Ulcinj, Bar, Budva, Kotor i Podgorica. Komunalne inspekcije lokalnih samouprava Ulcinja, Budve i Kotora su preko našeg društva sprovele 18, a urbanističko-građevinska inspekcija je sprovela devet kazali su iz Zaštite prostora dodajući da će se, prema najavama nadležnih inspekcija, realizacija daljih aktivnosti na sprovođenju administrativnih rješenja o rušenju i uklanjanju nastaviti u periodu poslije turističke sezone.
Istakli su, takođe, da se saradnja između DOO Zaštita prostora i urbanističko-građevinske inspekcije sprovodi u skladu sa Zakonom o uređenju prostornog planiranja i izgradnji objekata, Odluci o osnivanju DOO Zaštita prostora Crne Gore, te ugovoru o poslovno-tehničkoj saradnji između Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i DOO Zaštita prostora Crne Gore.
Prof. dr Svetlana Perović smatra da je problem neformalne gradnje kontinuiran i složen, te da je neophodan sistemski i dosljedan aktivizam u njegovom rasvjetljavanju i ublažavanju.
– Neophodno je definisati produktivnu strategiju i zakonske obaveze da bi se identifikovalo prvo postojeće stanje, a nakon toga sproveo i proces redukcije posljedica koje ti objekti na prostor proizvode poručuje Perović.
Smatra i da svaka intervencija u prostoru ostavlja trajan pečat.
– Nevjerovatno je koliko je na snazi odsustvo svijesti kada je u pitanju očuvanje prostornog ambijenta. Sama činjenica da skoro svaka projektna intervencija u prostoru egzistira decenijama, dovoljno je snažna da se zapitamo šta ostavljamo u nasljedstvo budućim generacijama. Javni interes ostaje centralna tema u dinamičnom političkom i kulturološkom kontekstu, u svim zemlj ama svijeta, uz nužno kontinuirano preispitivanje koncepta njegovog nastanka i njegovog opstanka ističe Perović dodajući da se čini da ne uspijevamo iznaći model koji promoviše prostorno-kulturološku emancipaciju našeg društva, a sa tim i model koji će voditi ka održivom, demokratskom planiranju i upravljanju našim prostorima.
– Možda bi, prije svega, trebalo krenuti od rasvjetljavanja pojmova i njihovih relacija, kao što su: anarhija, haos, slučajnost, red. Možda će na taj način naša svijest uspjeti da apsorbuje kompleksnost vizuelno-prostornog, a sa tim i kulturološkog (ne)uspjeha kaže Perović.
Po njenim riječima kompleksna urbanistička realnost naših gradova direktna je posljedica višedecenijskog ambivalentog odnosa prema urbanističkom planiranju i odsustva interesa za produktivno upravljanje prostorom.
Konfrontacija
– Svjedoci smo da se samo deklarativno tretira ozvaničeni put održivog urbanog razvoja. Urbano planiranje odnosno urbana regeneracija su kontinuirani procesi, nikako stanje, te se ukupna odgovornost ne može vezati za jednu politiku, za jedan trenutak, za jedan čin, već je odgovornost svih činilaca društvene zajednice i u kontinuitetu. Svakako, odgovornost je veća ukoliko su akteri donosioci odluka, odnosno planeri i projektanti, kao i sprovodioci plana. Šire posmatrano, još se nijesmo otrgli iz čeljusti višedecenijske
tranzicije u kojima je planiranje krajnje relativizovano, praćeno krizom urbanog identiteta, te sveprisutne otpornosti prema javnom dobru. Upravo se na prostornim identitetima gradova najvidljivije odražava konfrontacija između socijalističkih i kapitalističkih modela upravljanja kaže Perović i dodaje da svaki oblik nestabilnosti, naročito političke, reflektuje se direktno i na prostor, kao pogodno mjesto za oživljavanje ideoloških, filozofskih i političkih konflikata.
– Dosegli smo stepen degradacije prostornih vrijednosti do nivoa bazične borbe za vitalnost javnog interesa umjesto da se koncentrišemo na razvoj novih prostornih koncepata kroz primjenu naučnih dostignuća koja uključuju više nivoa razumijevanja kompleksnosti prostornih determinanti i procesa. Tu dolazi u fokus naučno-istraživačka komponenta koju nova prostorna politika treba da promoviše, jer su, po definiciji, prostorno i urbanističko planiranje, prije svega, naučne discipline, koje je potrebno tako i razumjeti i u njima djelovati – poručila je Perović.
Predmet rušenja nelegalnih objekata u Štoju “stavljen van pravne snage”
U ulcinjskom naselju Donji Štoj i nakon zabrane i rješenja za rušenje investitorke Ana i Lucija Ivanović nastavile su gradnju, a i prodaju, o čemu je Pobjeda nedavno pisala nakon čega je sklonjeg oglas sa TikToka. Međutim, odnedavno, oglas o prodaji ovih nelegalnih objekata se ponovo ,,vrti na pomenutoj društvenoj mreži.
U vezi sa nelegalnim objektima u Donjem Štoju iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma kazali su Pobjedi da je urbanističko građevinska inspekcija postupala u skladu sa ovlašćenjima iz člana 200 Zakona o planiranja prostora i izgradnji objekata, kao i odredbama Zakona o inspekcijskom nadzoru i donijela upravne mjere rušenja objekata, sve u skladu sa članom 201 Zakona o planiranja prostora i izgradnji objekata.
– Prilikom planiranja izvršenja rješenja o rušenju, Opština Ulcinj donijela je rješenja o prekidu postupka legalizacije za predmetne objekte te je ova inspekcija prekinula postupak uklanjanja objekata do rješavanja prethodnog pitanja postupka legalizacije predmetnih objekata. Obaviješteni smo da je Opština Ulcinj postupila po instrukcijama ovog ministarstva i stavila predmetna rješenja van pravne snage ali ista još uvijek nijesu pravosnažna kazali su iz Ministarstva.
Za rušenje nelegalnih objekata pod brdom Ljubović Ministarstvo čeka povratnu informaciju od Zaštite prostora
Što se tiče pitanja rušenja objekata lamela pod brdom Ljubović, investitora DOO PS gradnja Podgorica, koji su građeni bez dozvole o čemu su mediji više puta pisali Ministarstvo nas informiše da je ,,za predmetni objekat započet postupak administrativnog izvršenja rješenja o rušenju i u daljem postupku je zahtjevom tražena organizacija nastavka izvršenja rješenja o rušenju, obezbjeđenje sredstava za izvršenje i organizaciju izvršenja od strane rukovodstva ovog inspekcijskog organa i ovog ministarstva u kontaktu sa izvršnom službom DOO Zaštita prostora Crne Gore Danilovgrad, nakon čega se očekuje povratna informacija o daljoj realizaciji postupka izvršenja” Podsjećamo rješenje o rušenju B i D lamele donijeto je još 2018. godine, a 2019. godine o rušenju lamele C. Međutim investitor DOO PS gradnja, uprkos zabrani gradnje, podigao je višespratnice, a mnogi stanovi su već useljeni. Zaštita prostora je decembra 2021. godine pokušala rušenje.
Nevjerovatno je koliko je na snazi odsustvo svijesti kada je u pitanju očuvanje prostornog ambijenta. Sama činjenica da skoro svaka projektna intervencija u prostoru egzistira decenijama, dovoljno je snažna da se zapitamo šta ostavljamo u nasljedstvo budućim generacijama. Ne uspijevamo iznaći model koji promoviše prostornokulturološku emancipaciju našeg društva, a sa tim i model koji će voditi ka održivom, demokratskom planiranju i upravljanju našim prostorima poručila je prof dr. Svetlana Perović
Pobjeda
