Zašto je trgovina kriptovalutama u Crnoj Gori nelegalna?

Dodajte komentar

Transakcije kriptovalutom u Crnoj Gori su nelegalne, jer nema zakona koji definiše tu oblast, saopštili su iz Ministarstva finansija.

Ako je to tako, pitanje je kako se trgovina kriptovalutama sve do maja odvijala u kompletnoj EU, kad je donesen The Markets in Cryptoassets (MiCA ), koji će se u zemljama članicama primjenjivati tek od naredne godine. Ili u SAD, gdje na ovo tržište odnedavno primjenjuju odredbe zakona o hartijama od vrijednosti, ili u Velikoj Britaniji, gdje se ta regulativa tek razmatra. Uz to, odredbe MiCA, koje će Crna Gora, kako navode iz Ministarstva finansija, primjenjivati kao prva zemlja koja nije članica EU, podrazumijevaju regulaciju samo stablekoina, novčanika, rudarskih i berzi na kojima se prodaju, odnosno kupuju kriptovalute. Bitkoin nije podložan regulaciji.

Uz to, tvrdnja Ministarstva finansija je sporna, jer član 10 Ustava Crne Gore kaže da je u našoj državi dozvoljeno sve što Ustavom i zakonom nije zabranjeno. Kako Ustav i nijedan aktuelni zakon CG ne zabranjuje trgovinu kriptovalutama, nejasno je otkud su iz resora ministra Aleksandra Damjanovića izvukli tvrdnju da je to zabranjeno.

Da ministar i njegovi službenici malo znaju o kroptu, priznali su i sami, navodeći da su saznali da se i u Crnoj Gori trguje kriptovalutama tako što su čuli da u Tivtu postoji kriptomat, pa su 13. juna uputili nalog Upravi prihoda i carina da izvrši inspekcijsku kontrolu objekta Salon Prive.

Radna grupa

“Očekujemo da se Centralna banka (CBCG) uključi, sa aspekta svojih nadležnosti, kao i MUP, odnosno Uprava policije i njihova finansijsko- obavještajna jedinica, posebno imajući u vidu sumnje u moguće pranje novca uz pomoć kriptovaluta i činjenice da se pojedina lica koja se bave ovim djelatnostima nalaze u Crnoj Gori, a predmet su međunarodnih istraga ili krivično-sudskih procedura”, rekli su iz Ministarstva finansija agenciji Mina-biznis.

Naveli su da je još u novembru prošle godine formirana radna grupa za donošenje propisa o kriptu, u kojoj su predstavnici Ministarstva finansija, CBCG, Komisije za tržište kapitala i Agencije za nadzor osiguranja, a imaju i pridruženog člana iz Finansijske obavještajne jedinice.

“Ta radna grupa, uz savjetodavnu podršku eksperata Svjetske banke, sagledava uporednu praksu uređenja digitalne imovine (Kina, Turska, Singapur, Južna Afrika, Srbija) i radi na kreiranju nacionalnih rješenja koja će biti usklađena sa EU regulativom, usvojenom u Evropskom parlamentu 20. maja – kazali su iz resora ministra Aleksandra Damjanovića i najavili da će Crna Gora biti ,,prva zemlja van EU koja će raditi usklađivanje u oblasti uređenja digitalne imovine sa tekovinama Unije“.

Radna grupa predlaže donošenje seta od tri zakona – o digitalnoj imovini, o sprečavanju pranja novca i o oporezivanju.

“Zakon o digitalnoj imovini baziraće se na transpoziciji EU regulative The Markets in Cryptoassets (MiCA). U dijelu sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma potrebno je izvršiti usklađivanje sa FATF preporukama 15 i 16, koje se odnose na rad sa virtualnom imovinom, dok će se poreski tretman zaokružiti kroz set poreskih zakona”, objasnili su i najavili da bi prva verzija nacrta ovih zakona mogla biti završena do kraja ove godine, a prije slanja na javnu raspravu proslijediće ih Svjetskoj banci i Međunarodnom monetarnom fondu na davanje komentara i sugestija, piše Pobjeda.

Naglasili su da još razmatraju datum primjene tih budućih zakona, jer primjena MiCA u EU počinje tek naredne godine i to samo za stablekoin, koji su obično vezani uz čvrstu valutu ili robu poput zlata, druge digitalne tokene, usluge povezane s bitkoinom kao što su platforme za trgovanje i digitalni novčanici, ali ne i sam bitkoin.

“Preliminarni stav radne grupe i Ministarstva finansija je da Crna Gora, kao zemlja kandidat za članstvo, ne bi trebalo da primjenjuje regulative EU prije nego se one implementiraju u zemljama EU i to pitanje će svakako biti predmet dalje zajedničke analize sa predstavnicima EU, MMF-a i Svjetske banke “, ocijenili su u Ministarstvu.

EU

Ministri članica EU su, u cilju sprečavanja utaje poreza i korištenja kripto imovine za pranje novca, postigli dogovor da od januara 2026. pružatelji usluga moraju dobiti ime pošiljalaca i primatelja kripto imovine, bez obzira na iznos koji se prenosi. Dogovorena je izmjena pravila saradnje zemalja članica u oporezivanju, kako bi se pokrile transakcije u kripto imovini, te o razmjeni informacija o dogovorenim poreskim odlukama za najbogatije pojedince. Paket MiCA pravila uključuje odredbe za borbu protiv tržišne manipulacije i trgovine povlašćenim informacijama, pa će kompanije koje izdaju ili trguju kripto imovinom morati otkriti informacije o rizicima, troškovima i naknadama s kojima se potrošači suočavaju, dok će velike kripto kompanije morati da objave i koliko energije troše. Prema MiCA, kompanijama će trebati odobrenje za rad u EU i snosiće odgovornost ako izgube imovinu ulagača, uz najavu da će biti objavljena crna lista firmi koje ne poštuju pravila.

Za razliku od EU, SAD su se fokusirale na korišćenje postojećih pravila o hartijama od vrijednosti, dok odlučuju treba li uvesti posebna pravila i ko bi ih trebao primjenjivati. Velika Britanija razmatra povratne informacije o predloženim kripto propisima, dok neke evropske zemlje, poput Njemačke, već imaju osnovne kripto propise.

Vrijednost globalnog tržišta kriptovaluta je tokom pandemije kovid-19 dosegla vrhunac od tri hiljade milijardi dolara krajem 2021, ali je potom pala na nešto više od hiljadu milijardi.

Kontroverze

Odbor za finansije britanskog parlamenta predložio je da se kripto reguliše kao kockanje, a ne kao finansijska usluga.

“Kripto imovina je bez pokrića, nema unutrašnju vrijednost i ne služi društvenoj svrsi, a potrošači su izloženi mogućnosti značajnih dobitaka ili gubitaka, što su karakteristike koje više nalikuju kockanju nego finansijskim uslugama”, stav je odbora, koji izražava oprez i zbog toga što kriptovalute koriste prevaranti i drugi kriminalci.

Blumberg, reagujući na stav britanskih parlamentaraca, ukazuje da bi to bilo odstupanje od načina na koji druge velike jurisdikcije tretiraju tu klasu imovine, te da je ta preporuka u suprotnosti sa prijedlogom britanske vlade iz februara o regulisanju kripto kao tradicionalnih finansijskih usluga.

TAGOVI:
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *