Ovako izgleda globalna ekonomija od 105 triliona dolara

Dodajte komentar

Očekuje se da će do kraja 2023. svjetska ekonomija imati bruto domaći proizvod (BDP) od 105 triliona dolara, ili 5 triliona više nego godinu prije, prema najnovijim projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz izvještaja “2023 World Economic Outlook“.

U nominalnom smislu, to je povećanje globalnog BDP-a od 5,3%. U smislu inflacije, to bi bilo povećanje od 2,8%.

Godina je počela previranjima, sa finansijskim tržištima potresanim kolapsom nekoliko srednjih američkih banaka, uz upornu inflaciju i pooštravanje monetarnih uslova u većini zemalja. Ipak, neke ekonomije su se pokazale otpornima i očekuje se da će zabilježiti rast od 2022.

Rangiranje zemalja po ekonomskoj veličini u 2023

Očekuje se da će SAD nastaviti da budu najveća ekonomija u 2023. sa projektovanim BDPom od 26,9 triliona dolara za godinu. Ovo je više od zbira BDP-a za 174 zamalja rangiranih od Indonezije (17.) do Tuvalua (191.).

Kina ostaje stabilna na drugom mjestu sa projektovanim BDP-om od 19,4 triliona dolara u 2023. Većina od pet najboljih ekonomija ostaje na istim pozicijama od 2022. godine, s jednim značajnim izuzetkom.

Očekuje se da će Indija napredovati i prestići Veliku Britaniju te postati peta najveća ekonomija sa projektovanim BDP-om za 2023. od 3,7 triliona dolara.

TOP 10 zemalja 2023. godine, prema procjenama MMF-a.

*Cijelu tabelu možete pogledati na ovom linku.

*Napomena: Projekcije za Afganistan, Liban, Pakistan, Šri Lanku i Siriju nedostaju u bazi podataka MMF-a za 2023.

Ovdje su najveće ekonomije za svaku regiju svijeta.

  • Afrika: Nigerija (506,6 milijardi dolara)
  • Azija: Kina (19,4 triliona dolara)
  • Evropa: Nemačka (4,3 triliona dolara)
  • Bliski istok: Saudijska Arabija (1,1 bilion dolara)
  • Sjeverna i Centralna Amerika: SAD (26,9 biliona dolara)
  • Okeanija: Australija (1,7 biliona dolara)
  • Južna Amerika: Brazil (2,1 bilion dolara)

Ekonomije koje će se smanjiti

Predviđa se da će 29 ekonomija smanjiti u 2022.

Rusija će doživjeti najveći pad, s predviđenim smanjenjem od 150 milijardi dolara ove godine. To je jednako jednoj trećini ukupnog pada svih 29 zemalja iz tabele.

Egipat (-88 milijardi dolara) i Kanada (-50 milijardi dolara) zajedno čine još jednu trećinu igubitka.

U slučaju Egipta, pad se djelimično može objasniti padom valute (egipatska funta), čija je vrijednost u odnosu na američki dolar pala za oko 50% od sredine 2022. godine.

Rusija i Kanada su jedni od najvećih svjetskih proizvođača nafte, a cijena nafte je pala od 2022. Dodatna komplikacija za Rusiju je to što je zemlja bila prisiljena da prodaje naftu uz velike popuste zbog zapadnih sankcija.

Evo predviđenih promjena u BDP-u za sve zemlje koje se suočavaju s padom:

Prisustvo Saudijske Arabije, Norveške, Kuvajta i Omana u prvih 10 dodatno naglašava potencijalni uticaj na BDP zemalja koje proizvode naftu, prema projekcijama MMF-a.

U skorije vrijeme, proizvođači su smanjivali ponudu u nastojanju da podignu cijene, ali zabrinutost zbog usporavanja globalne potražnje za naftom zbog slabe kineske ekonomije (drugi najveći svjetski potrošač nafte), bez obzira na to, održala je cijene nafte niže nego 2022. godine.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *