Narodni poslanici u Njemačoj u prosjeku prošle godine zarađivali su 183.706 eura, i pored toga što su im mjesečna primanja 10.600 eura, prenosi Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).
Bundestag je u jesen 2021. promijenio uredbu o obavezi prijavljivanja primanja, pa poslanici sada moraju da navode sva dodatna primanja koja su veća od 1.000 eura mjesečno ili više od 3.000 eura u kalendarskoj godini, tako da su prema evidenciji parlamenta, njemački poslanici, ne računajući poslaničke plate, zaradili ukupno skoro 20 miliona eura.
„Po mom mišljenju, politička aktivnost uvijek zahtijeva određeni stepen nezavisnosti. Prije više od 20 godina izgradio sam profesionalnu egzistenciju kao samostalni advokat. Želim da to zadržim, pogotovo što ne mogu da predvidim koliko će trajati moj poslanički rad”, rekao je poslanik SPD-a Matijas Mirš.
FAZ navodi da su trojica poslanika imala dodatne prihode pojedinačno veće od milion eura, i to Sebastijan Brem (CSU) sa 2,7 miliona eura, Aleksander Engelard (CSU) sa 1,7 miliona eura i Tomas Hajlman (CDU) sa 1,2 miliona eura, prenosi Tanjug.
Osim nekoliko onih koji najviše zarađuju, broj poslanika koji imaju dodatna primanja koja podležu prijavljivanju uveliko varira među strankama – dok je samo 20 odsto poslanika AfD-a, ljevice i zelenih navelo dodatne prihode, u SPD-u je 35 odsto njih navelo da primaju platu sa strane.
Uz novo pravilo o prijavi dodatnih prihoda, lista nedozvoljenih beneficija je proširena kada je riječ o poslanicima Bundestaga, pa im tako više nije dozvoljeno da primaju novac za predavanja koja su „u direktnoj vezi sa vršenjem njihovog mandata”, a novčane donacije za aktivnosti i lobiranje u vezi sa poslaničkim mandatom takođe više nisu moguće.
Tanjug
