Sjedinjene Američke Države i Evropa mjesecima pokušavaju da sprovedu u djelo namjeru da se obnova Ukrajine sprovede zamrznutom imovinom ruskih državljana. Međutim, kako piše Njujork tajms, to se pokazalo mnogo težim nego što su mogli i pretpostaviti. Konkretno veliki broj pravnih stručnjaka kaže da je to direktno kršenje međunarodnog prava.
“To se pokazalo mnogo težim nego što se na prvi pogled moglo zamisliti, i čini se sve manje vjerovatnim. Stručnjaci upozoravaju da bi to vjerovatno predstavljalo kršenje međunarodnog prava i potencijalno predstavljalo opasan presedan za zemlje da uzmu imovinu drugih”, navode autorke teksta objavljenog u prestižnom časopisu.
“To se pokazalo mnogo težim nego što se na prvi pogled moglo zamisliti, i čini se sve manje vjerovatnim. Stručnjaci upozoravaju da bi to vjerovatno predstavljalo kršenje međunarodnog prava i potencijalno predstavljalo opasan presedan za zemlje da uzmu imovinu drugih”, navode autorke teksta objavljenog u prestižnom časopisu.
Eksperti kažu da potpuna zaplijena ruske državne imovine nosi značajne pravne i finansijske rizike.
“Prema međunarodnom pravu, imovina bi mogla biti zaplijenjena glasanjem u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija, odlukom Međunarodnog suda pravde ili posleratnim sporazumom. Nijedna od tih opcija ne izgleda veoma vjerovatno. Rusija, članica Savjeta bezbjednosti, stavila bi veto na svako glasanje tamo. Nijedan dogovor se ne može postići dok rat još traje. I nijedan slučaj nije pokrenut pred sudom, a da jeste, međunarodno pravo se protivi konfiskaciji imovine Ruske Centralne banke, što bi predstavljalo povredu njenog suvereniteta, kažu pravni stručnjaci”, objašnjavaju autorke u tekstu.
Navode i primjer da je međunarodni sud pravde presudio prije više od deset godina da su italijanski sudovi prekršili suverenitet moderne Njemačke nalažući reparacije vezane za prinudni rad iz nacističke ere.
“Da bi se izbjegli rizici za jednu jedinu jurisdikciju, to mora da bude dobro osmišljen, koordinisan i orkestriran potez između zapadnih nacija“, rekao je Daglas A. Rediker, viši saradnik u Institutu Brukings sa sedištem u Vašingtonu.
“A to je teško dobiti. Glavno pitanje je to što bi sredstva Centralne banke trebalo da budu svijeta. Riječ je o državnom suverenitetu”, naglasio je on.
Crna Gora zamrznula imovinu, čeka se odluka Ustavnog suda
Među državama koje su se pridružile zamrzavanju ruske imovine našla se i Crna Gora. Da stvar bude po Crnu Goru još gora, odluka je donijeta bez mišljenja suda.
Upravo zbog ove činjenice, stručnjaci iz oblasti prava su upozorili Crnu Goru da se može naći u problemu, a nije isključeno ni da će morati da plati odštetu.
Ruske kompanije i pojedinci, kojima je zamrznuta imovina, očekuju da će im biti nadonađena šteta zbog zamrzavanja imovine u SAD, EU, ali i nekim zemljama koje nisu članice EU kao što je Crna Gora.
Crna Gora je početkom juna prošle godine na prečac zamrzla imovinu više desetina ruskih državljana uz obrazloženje da se na taj Vlada usaglašava sa vanjskom i bezbjednosnom politikom Evropske unije. Međutim, da li je Crna Gora pogriješila sa tom ishitrenom odlukom jer je prethodno dozvolila Rusima da investiraju u našu državu, a onda im zamrznula imovinu, uskoro će biti poznato jer je pred Ustavnim sudom inicijativa za ocjenu ustavnosti ove odluke.
Prosto rečeno neko je kupio u Crnoj Gori imovinu, pokrenuo biznis, investirao veliki novac, a zauzvrat dobio nemogućnost da nastavi da se bavi poslom, koji nema dodirnih tačaka sa ratom u Ukrajini.
Ustavni sud uskoro ocjenjuje ovu odluku
Ustavni sud je odblokiran i upravo pred ovom institucijom se nalazi Inicijativa za ocjenu ustavnosti člana 18 i člana 19 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama. Podnosioci inicijative smatraju da odluka Vlade nije u skladu sa Ustavom Crne Gore, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama odnosno Zakonom o ratifikaciji Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda, izmjenjene u skladu sa Protokolom broj 11.
U Inicijativi se ističe da su, spornim članovima, flagrantno prekršene odredbe čl. 24 I čl. 25 (kao i člana 58) Ustava Crne Gore. Član 24 Ustava Crne Gore glasi “Zajemčena ljudska prava i slobode mogu se ograničiti samo zakonom, u obimu koji dopušta Ustav u mjeri koja je neophodna da bi se u otvorenom i slobodnom demokratskom društvu zadovoljila svrha zbog koje je ograničenje dozvoljeno. Ograničenja se ne smiju uvoditi u druge svrhe osim onih radi kojih su propisana.”
Jezičkim tumačenjem sporne odredbe člana 18 Zakona o međunarodnim restriktivnim mjerama nedvosmisleno se dolazi do zaključka da je istom ukinuto i ograničeno pravo svojine, odnosno pravo raspolaganja imovinom i novčanim sredstvima preko obima i mjere koju dopušta Ustav, kao i preko svrhe radi koje je Ustavom dozvoljeno eventualno ograničenje prava svojine (u javnom interesu uz isplatu pravične naknade).
Ukoliko Ustavni sud ocijeni da odredbe nisu u skladu sa Ustavnom Crna Gora ulazi u veliki problem jer će svi kojima je zamrznuta imovina tražiti pravo na nadoknadu.
(Tekst Njujork tajms-a u originalu možete pročitati OVDJE)
Izvor: Dan.co.me
