Valorizacija aerodroma Berane neće početi u ovoj godini

Dodajte komentar
Foto: Vlada CG

Radovi na valorizaciji aerodroma Berane, koji su bili najavljeni za ovu godinu, izvjesno je da neće početi jer se moraju otkloniti administrativne barijere, odnosno izmijeniti planska dokumentacija kako bi se ucrtali objekti koji će biti u krugu aerodroma. Mora se riješiti problem objekata koji se nalaze u krugu aerodroma od kojih su neki nelegalno sagrađeni i mora da se uradi analiza opravdanosti javno-privatnog partnerstva po kome će se graditi ovaj objekat.

Ova analiza treba da pokaže i sve troškove za projekat, odnosno uticaj na državni i na budžet Opštine Berane.

Vlada je prošle sedmice utvrdila Informaciju u vazi s ovim projektom, u kojoj je navedeno šta sve treba da se uradi da bi se stvorili svi uslovi da se počne s realizacijom projekta.

Da bi projekat počeo, neophodno je da Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) u ovogodišnji plan davanja koncesija uvrsti i aerodrom u Beranama.

Vlasnik kompanije Elite-private Jet Service koja je potencijalni investitor u valorizaciju Aero-parka Berane, Majk Štajnmiler, predsjednik Vlade Dritan Abazović i predsjednik Opštine Berane Vuko Todorović potpisali su početkom aprila Memorandum za valorizaciju Aero-parka Berane, a nakon potpisivanja ovog dokumenta, Abazović je kazao da će raditi na stvaranju administrativnih pretpostaviki za realizaciju investicije u što kraćem roku.

Barijere

– Učinićemo sve da se sve administrativne procedure završe u najbržem mogućem roku kako bi mogla da počne realizacija projekta koji ima širi državni značaj – naglasio je Abazović.

Projekat bi finansirala kompanija Future World Technologies čiji je Štajmniler predstavnik. On je početkom aprila Vijestima kazao da očekuje da će u maju ili junu dobiti koncesiju za ovaj projekat, nakon čega bi odmah počeli radovi neophodni za aktiviranje aerodroma, koji bi trajali, prema njegovoj procjeni, oko godinu.

U Vladinoj informaciji se navodi da je za koordinaciju primjene memoranduma određen savjetnik u kabinetu premijera Ilija Mugoša, kao i da je formiran operativni tim za realizaciju projekta u kome su predstavnici kabineta premijera, ministarstava kapitalnih investicija i finansija, agencija za civilno vazduhoplovstvo i investicije, Opštine Berane i Aerodroma Crne Gore.

Objašnjeno je da je Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI) ukazalo da projekat treba realizovati u skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu (član 13) zbog čega je u Operativni tim uključeno Ministarstvo finansija koje je, u saradnji sa Agencijom za investicije, izradilo listu koraka koje je neophodno preduzeti kako bi došlo do realizacije projekta.

– Kao prvi korak neophodno je izraditi Analizu opravdanosti javno-privatnog partnerstva za valorizaciju Aero-parka Berane. U skladu sa zaključcima Operativnog tima izrađen je projektni zadatak za izardu te studije sa detaljima šta ona treba da sadrži. U cilju obezbjeđivanja planskih pretpostavki za realizaciju investicije neophodno je izmijeniti planska dokumenta kako bi se predvidjeli objekti koji će biti u krugu aerodroma (taksi-pista, terminal, parking, pumpa i slično). Još jedan problem koji će biti potrebno riješiti ovim projektom jesu i objekti koji postoje u krugu aerodroma, a koji su dijelom legalno, a dijelom nelegalno građeni. U svakom slučaju, analiza treba da pokaže tačan broj ovih objekata, kao i način rješavanja ovog veoma važnog pitanja – objašnjno je u dokumentu u kome se dodaje da potencijalni investitor treba da dostavi dva nacrta izgleda piste i objekata na pisti i na površinama oko aerodroma.

Javna nabavka

Da bi se uradila Analiza orpavdanosti javno-privatnog partnerstva, mora se sprovesti tederska procedura kako bi se izabrala firma koja će uraditi taj dokument.

– U izradi analize opravdanosti naročito se uzima u obzir ostvarivanje javnog interesa projektom javno-privatnog parterstva, uticaj na životnu sredinu, procjena prostornih kapaciteta i broja objekata na lokalitetima u zahvatu operativnih i zaštitnih površina samog aerodroma i pripadajuće aerodromske infrastrukture, procjena rizika i tehnički, finansijski i ekonomski efekti predloženog projekta – navodi se u dokumentu.

Analiza će pokazati, između ostalog, očekivanu procjenu kapitalnih troškova, troškova finansiranja, operativnih troškova, kao i očekivanih prihoda, identifikaciju i alokaciju rizika projekta, analizu potencijalne realizacije projekta putem alternativnih modela (javne nabake i direktno finansiranje), analizu dobijene vrijednosti u odnosu na uloženi novac (value-for-money), planiranu dinamiku razvoja projekta javno-privatnog partnerstva, vrste i iznose novca obezbjeđenja koje obezbjeđuju javni i privatni partner, procjenu finansijskih rizika i uticaj na budžet Crne Gore, odnosno na budžet Opštine Berane, uz analizu sposobnostiplaćanja javnog partnera…

Firma koja želi da aplicira na tender za izradu analiza moraće da posjeduje minimum stručnih i kadrovskih kapaciteta koji su potrebni za izvršenje ugovora što se potvrđuje dokazom o angažovanju radne snage (kopija radne knjižice, prijava za osiguranje ili ugovor o radu) sa odgovarajućim referencama koje su potrebne za izvršenje nabavke u skladu sa zakonom. Firma mora imati ekonomistu s minimum 10 godina radnog isksutva koji se doimantno odnosi izradu i/ili davanje ocjene kvaliteta analitičkih studija, studija izvodljivosti, biznis planova…Uz to, pravnika s minimum 10 godina radnog iskustva koji se dominantno odnosi na rješavanje imovinsko-pravnih odnosa i/ili oblast privrednog prava.

– Mora imati i specijalistu strukovnog inženjera građevinarstva i/ili arhitektu, s minimum sedam godina radnog iskustva, koji se dominantno odnosi na kontrolu tehničke dokumentacije – usklađenosti s planskim dokumentima i zakonskim propisima, priprema tendera i javnih nabavki. Specijalistu iz oblasti vazduhoplovstva i aerodromske djelatnosti i/ili kompanija za pružanje konsultantskih usluga u oblasti vazduhoplovstva i aerodromske djelatnosti sa mimimum radnog iskustva od sedam godina. Pomenuti kriterijum dokazati realizacijom ugovora iz ove oblasti, kako za fizičko, tako i pravno lice – navodi se u dokumentu, dodajući da je rok za izradu analize dva mjeseca.

Štajnmiler je ranije za Vijesti najavio da će graditi na toj lokaciji i fabrike za preradu hrane i nano tehnologiju, te da bi zaposlili od 300 do 400 radnika.

Sadržaj potencijalne investicije

Prema projektnom zadatku potencijalna investicija treba da ima vatrogasni dom za šest vozila, zgradu hangara za avione za gašenje požara dužine 20 metara, helidrom za spasilački helikopter i VIP, taksi stanicu širine oko 26 metara, pistu za tovarni prostor dužine oko 600 metara, udaljenost mora biti 66 metara od piste, zgradu za kargo centar od oko 40.000 m2 i visine 24 metra.

Uz to, zgrada terminala ima dva nivoa i 10 šaltera, približne površine 21.000 m2 parking prostora za kratkotrajne i dugotrajne parkinge, autobusku stanicu, zgradu za opremu letova, benzinsku pumpu…

(Vijesti/eKapija)

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *