Iako je tender za prodaju većinskog paketa akcija Vlade u Institutu Igalo propao, savjetnicima iz Zagreba izvršna vlast mora da isplati 126.000 eura. To će i uraditi, nakon što je na posljednjoj sjednici usvojen predlog o korišćenju sredstava iz tekuće budžetske rezerve.
Savjet za privatizaciju je predložio Vladi da iz tekuće rezerve isplati Horwath i Horwath Consulting Zagreb za pružanje usluga savjetovanja za privatizaciju između ostalih i društva Institut Igalo.
-Shodno ugovoru o redefinisanju ugovornih obaveza, nakon proglašenja tendera neuspjelim Savjet je u obavezi da savjetniku isplati naknadu za konsultantske usluge u iznosu od 126.000 eura (30 odsto od ugovorenog iznosa od 420 hiljada). Imajući u vidu da je tender za privatizaciju Instituta nastavljen na osnovu presudaUpravnog sudaU. br. 2266/2020 od 15.9.2022. godine, Savjet prilikom izrade Budžeta za 2023. godinu nije planirao troškove za ove konsultantske usluge navedeno je u informaciji Vlade, koja je dala saglasnost za isplatu sredstava sa tekuće rezerve.
Tender za privatizaciju 56,5 odsto akcija države je propao u maju, nakon što je češko-crnogorski konzorcijum Filibert i Vile “Oliva obavijestio tendersku komisi ju da u ovom trenutku ne može da nastavi pregovore. Ove godine su pregovori obnovljeni, nakon presudeUpravnog suda, koji je presudio da odluka Savjeta na čijem je čelu bio Duško Marković (DPS) nije bila u skladu sa propisima, ali nisu bili uspješni, pa su Česi odustali.
Oni su, kako je “Dan tada pisao, kazali u obavještenju da se situacija u Institutu drastično promijeni la u odnosu na 2019. godinu, kada su prvi put vodili pregovore oko kupovine akcija Vlade u tom preduzeću i kada je Vlada Duška Markovića, odnosno Savjet za privatizaciju, obustavila postupak privatizacije. Istakli su da sadašnja Vlada nema potrebnu podršku.
Imajući u vidu ove činjenice, u ovom momentu ne možemo da potvrdimo naše interesovanje u nastavak pregovora i davanje dodatnog novca i ulaganje dodatnog napora. Ako se situacija stabilizuje nakon izbora i država i dalje bude zainteresovana da proda državni udio u Institutu, mi ćemo razmotriti našu odluku naveli su Česi između ostalog u pismu tenderskoj komisiji.
Vlada nije htjela da preuzima dio dugova
Česi su se 2019. godine gotovo sve dogovorili sa tadašnjom Vladom Duška Markovića, ali je Savjet za privatizaciju donio odluku da obustavi postupak privatizacije. Česi su se žalili Upravnom sudu i nakon tri godine dobili, pa su pregovori obnovljeni. Ipak za tri godine se situacija drastično promijenila.
Česi su za akcije ponudili 10 miliona eura plus 29 miliona investicija i preuzimanje oko sedam miliona duga. Sada je dug narastao na 33 miliona, a investicije bi koštale mnogo više jer je građevinski materijal poskupio oko 35 odsto.
Sa sadašnjom Vladom su pregovarali oko preuzimanja dugova, tačnije tražili su da se Vlada izjasni koliko bi mogla preuzeti duga od 33 miliona. Međutim, Vlada nije htjela da preuzima nikakve dugove, što je bio jedan od glavnih razloga odustajanja ili glavni problem koji nisu riješili. Česi su, prema nezvaničnim informacijama, htjeli da preuzmu 10 do 15 miliona duga, a ostatak Vlada, ali se to nije desilo.
Iz Vlade su Česima takođe kazali da privatizacijom Institut neće moći da stekne pravo vlasništva nad zemljištem oko Instituta.
Osim obaveza i vlasništva nad zemljištem, dodatni problem za ulazak Čeha su i dešavanja u Institutu, odnosno štrajkovi i protesti radnika, kolektivni ugovor, kome nije prethodila sistematizacija radnih mjesta, veliki minus u poslovanju u prošloj godini…
