Ovo su najzaduženije države na svijetu

Dodajte komentar

Uz rast kamatnih stopa i inflacije, servisiranje duga je odjednom postalo glavna briga investitora, bankara iz javnog sektora i centralnih banaka. Gledajući faktore kao što su finansije vlade i domaćinstava, pogledajmo koje su zemlje najzaduženije?

Spoljni dug

Prema podacima koje je objavio londonski investicioni fintech Invezz, Japan, Grčka, Italija, Portugal i SAD su prvih pet zemalja s najvišim nivoom državnog duga.

Državni dug Japana iznosi nevjerovatnih 236 posto BDP-a, što je najveći procenat od svih razvijenih zemalja, pokazalo je Invezzovo istraživanje koje se zasniva na podacima OECD-a. Javni dug Japana je brzo rastao tokom pandemije koronavirusa podstaknut značajnim povećanjem hitne potrošnje, dok je njegov odnos duga prema BDP-u porastao jer je rast BDP-a opadao. Banka Japana je kupac većine domaćih obveznica; ove hartije od vrijednosti omogućavaju vladi Japana pristup finansijama po ultra niskim kamatnim stopama, što stručnjaci ističu kao jedan od glavnih razlog zašto je zemlja uspjela da održi tako visok nivo duga.

Sa odnosom duga u BDP-u od 185%, čini se da većina problema grčkog nacionalnog duga proizilazi iz perioda globalne finansijske krize nakon 2008. godine, koja je izazvala jedan od najgorih ekonomskih kolapsa od Velike depresije. Grčka je, uz zemlje poput Portugala, Španije i Italije, bila najviše pogođena posljedicama krize jer su se borile da refinansiraju državni dug i spasu banke koje su u poteškoćama jer su imale najveći teret duga u Evropi prije nego što je kriza počela.

„Regionalni faktori mogu biti veliki dio zašto su dugovi Italije tako visoki i iznosi 134,1%“, navodi Invezz. Italija je bila jedna od zemalja EU koja je najteže pogođena Covid-19 i – kao i mnoge vlade – pojačala je državno zaduživanje tokom pandemije kako bi finansirala hitnu potrošnju. Prema Fitch Ratingsu, odnos bruto javnog duga Italije prema BDP-u ostat će visok do 2025. godine, budući da se očekuje da će ekonomski rast usporiti brže od pada budžetskog deficita.

Sjedinjene Američke Države su na petom mjestu, sa svojim približnim državnim dugom od nevjerovatnih 22,7 biliona dolara ili 108 posto BDP-a, prema podacima OECD-a koje koristi Invezz. Međutim, podaci iz juna 2022. koje su objavile SAD iznose dug na više od 126% nominalnog BDP-a zemlje, uz veći dio povećane potrošnje zbog pandemije Covid-19. 

Velika Britanija—koja se suočava s ‘dubokom’ ekonomskom krizom, prema riječima njenog novog premijera, velikim dijelom zbog dugova koje je nagomilala tokom pandemije i viših troškova zaduživanja – imala je 10. najveći odnos duga u BDP-u, prema Invezzovoj istraživanja, na 83,9%. Da je mini-budžet bivše premijerke Liz Truss, koji je sadržavao 45 milijardi funti nefinansiranih smanjenja poreza, bio  implementiran, dug vlade Velike Britanije bi skočio na 109% BDP-a do 2024. prema Fitch Ratings, odražavajući i veći budžetski deficit i slabiji izgledi za rast.

Ali samo fokusiranje na odnos državnog duga prema BDP-u ne govori cijelu priču, prema Invezzovom istraživanju.

Objedinjavajući vlasništvo nad kreditnom karticom, dug domaćinstava kao procenat raspoloživog dohotka i broj Google pretraga duga i uslova vezanih za kredit na 100.000 ljudi u metriku, Invezz je napravio svoju listu zemalja s najvećim dugom.

Sa ukupnim Invezzovim rezultatom duga od 8,42 od 10, Kanada je izašla na prvo mjesto s najvećim dugom, a slijedi Velika Britanija na drugom mjestu sa rezultatom 7,92 i SAD na trećem mjestu sa rezultatom 7,75 od 10.

„Kanada se našla u prvih 10 zemalja po svakom faktoru koji smo posmatrali, dok je takođe bila na vrhu tabele kad je u pitanju vlasništvo nad kreditnom karticom“, rekao je Invezz. Kanada sa 83% ima najveći procenatvlasništva kreditnih kartica, ispred Japana i Švajcarske sa 69%.

Prema Invezzu, Velika Britanija ima populaciju koja se najviše interesuje za zaduživanje, sa 2.385 Google pretraga za nekoliko uslova vezanih za dug i kredit na 100.000 ljudi, što ga stavlja ispred SAD sa 1.446 pretraživanja na 100.000 i Australije sa 1.166 pretraživanja. Takođe je dospjela u prvih 10 po državnom dugu i posjedovanju kreditnih kartica, po čemu je zauzela sedmo mjesto.

SAD su se našle u prvih 10 po pretraživanju dugova i kredita, nacionalnom dugu i vlasništvu kreditnih kartica.

Norveška je zemlja s najvišim nivoom duga građana prema podacima OECD-a, a slijede Danska i Holandija. S obzirom na to da dug domaćinstava iznosi više od 246% neto raspoloživog dohotka u Norveškoj, ljudi duguju skoro dva i po puta veći iznos novca koji imaju na raspolaganju za opšte izdatke domaćinstva, pokazalo je Invezzovo istraživanje. Danska ne zaostaje mnogo za Norveškom, sa dugom građana kao procentom neto raspoloživog dohotka od 244%, a Holandijom sa 228%.

Izvor: Global finance

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *