Uprkos liberalizaciji poslovanja na globalnom nivou, izgleda da će se “velika ostavka” nastaviti, smatraju u PwC-u.
Naime, svaki četvrti (26 odsto) zaposleni kaže da će vjerovatno promijeniti posao u sljedećih 12 mjeseci, što je porast u odnosu na 19 odsto prošle godine. Radnici koji su rekli da će najvjerovatnije promijeniti poslodavca uključuju one koji se osjećaju preopterećeni (44 odsto), koji se bore s plaćanjem računa svaki mjesec (38 odsto) i generaciju Z (35 odsto).
Korisnost, kultura firme i uključenost takođe ostaju ključna briga zaposlenih. Među radnicima koji su rekli da će vjerovatno promijeniti poslodavca, manje od polovine (47 odsto) reklo je da ih posao ispunjava u poređenju s 57 odsto onih koji vjerovatno neće promijeniti poslodavca. Oni koji će vjerovatno promijeniti poslodavca takođe imaju osam postotnih bodova manju vjerovanoću da će reći da zaista mogu pokazati svoje mogućnosti na poslu – u poređenju s njihovim kolegama koji namjeravaju da ostanu (51 odsto u odnosu na 59 odsto).
Na globalnom nivou, zaposleni sve više osjećaju nedostatak novca jer usporavanje ekonomija i inflacijski izazovi nastavljaju da utiču na novčanike radne snage. Udio globalne radne snage koji je rekao da ima novca na kraju mjeseca pao je na 38 odsto, u odnosu na 47 odsto prošle godine. Jedan od pet radnika (21 odsto) sada radi više poslova, a 69 odsto to radi jer im je potreban dodatni prihod. Udio radnika s više poslova veći je za generaciju Z (30 odsto) i etničke manjine (28 odsto). Ekonomski pritisak takođe povećava zahtjeve za platama, pri čemu je udio radnika koji planiraju da zatraže povećanje primanja skočio s 35 na 42 odsto za godinu. Među radnicima koji se bore s finansijskim poteškoćama, taj broj raste gotovo do polovine (46 odsto).
Radnici koji se bore s finansijskim poteškoćama takođe su manje sposobni da odgovore na izazove budućnosti, uključujući potrebu za razvojem novih vještina i prilagođavanje sve većeg učešća AI. U poređenju s radnicima koji mogu da plate svoje račune, oni koji se bore ili ne mogu da plate svoje račune imaju 12 postotnih bodova manju vjerojatnoću da će reći da aktivno traže prilike za razvoj novih vještina (62 odsto naspram 50 odsto). Slično tome, oni radnici koji su finansijski sigurniji prije će zatražiti povratne informacije na poslu i iskoristiti ih za poboljšanje svog učinka (57 odsto) nego oni koji se bore s finansijskim poteškoćama (45 odsto). Više od jedne trećine (37 odsto) radnika kojima je finansijski bolje, kaže da će vještačka inteligencija poboljšati njihovu produktivnost u odnosu na one radnike koji finansijski ne stoje dobro (24 odsto). Oni radnici kojima je finansijski bolje takođe misle da će AI stvoriti nove prilike za posao (24 odsto naspram 19 odsto). Manje je vjerojatno da će misliti da će to promijeniti prirodu njihovog posla na negativan način (13 odsto u odnosu na 18 odsto).
Kvalifikovani radnici se s većim povjerenjem suočavaju s ekonomskim i radnim okruženjem koje se brzo mijenja. Veća je vjerovatnoća da će radnici koji su rekli da njihov posao zahtijeva posebne vještine, predvidjeti promjene koje dolaze. Više od polovine (51 odsto) kaže da će se vještine koje njihov posao zahtijeva značajno promijeniti u sljedećih pet godina, u poređenju sa samo 15 odsto za zaposlene koji nemaju specijalizovanu obuku. Oko dvije trećine uvjereno je da će im poslodavac pomoći da razviju digitalne, analitičke i vještine kolaboracije koje će im trebati. Ti brojevi padaju ispod polovine za one koji trenutno ne rade na poslovima koji zahtijevaju specijalističko osposobljavanje.
Na konkurentnom tržištu rada poslodavci propuštaju vrijedne talente zbog staromodnih pristupa zapošljavanju i razvoju. Više od jedne trećine (35 odsto) radnika sa specijalističkim vještinama umjereno se ili u potpunosti slaže da su propustili prilike za posao jer ne poznaju prave ljude. U međuvremenu, više od jedne trećine (35 odsto) radnika kaže da ima vještine koje nisu vidljive iz njihovih biografija ili istorije poslova, što ukazuje da firme možda zanemaruju talente u svojim redovima.
Više od polovine (52 odsto) zaposlenih očekuje pozitivan uticaj AI na njihove karijere u sljedećih pet godina, a jedna trećina (31 odsto) kaže da će povećati njihovu produktivnost odnosno učinkovitost na poslu. Mnogi radnici takođe vide AI kao priliku za učenje novih vještina (27 odsto). Istraživanje takođe otkriva velike demografske razlike u stavovima zaposlenih prema AI. Mlađe generacije će prije očekivati da će AI uticati na njihovu karijeru, i pozitivno i negativno, dok nešto više od jedne trećine (34 odsto) generacije Baby Boomersa smatra da AI neće uticati na njihove karijere, a samo 14 odsto Generacije Z i 17 odsto milenijalaca se s time slažu.
ICT Business
