Održan 16. sastanak Pododbora za saobraćaj, životnu sredinu, klimatske promjene, energetiku i regionalnu politiku između Crne Gore i Evropske komisije, na kome je ukazano na značaj oblasti koje su predmet ovog Pododbora, imajući u vidu kako značajan opseg obaveza u pregovaračkim poglavljima koje on obuhvata, tako i njihov uticaj na ukupni razvoj crnogorskog društva i unapređenje kvaliteta života svih građana.
Otvarajući sastanak, ministarka ekologije, prostornog planiranja i urbanizma i koordinatorka radom Ministarstva evropskih poslova u tehničkom mandatu Ana Novaković Đurović je zahvalila EU na podršci evropskoj perspektivi Crne Gore i temeljnim reformama na putu potpunog usklađivanja sa evropskim standardima istakavši punu posvecenost Vlade njihovoj implementaciji i intenziviranju.
– Ona je predstavila ključne rezultate, s fokusom na najvažnija zakonska i strateška dokumenta u oblastima koja su predmet sastanka. Poručila je da Crna Gora ostaje posvećena ovom prioritetnom cilju i izrazila čvrsto uvjerenje da ćemo, uz dalju podršku EU, na sljedećem sastanku Pododbora biti u poziciji da izvijestimo o još boljim rezultati – navodi se u saopštenju.
Istakla je da je Crna Gora, u oblasti saobraćaja, ispunila sve uslove da 1. jula ove godine postane punopravna članica Pariškog memoranduma o kontroli državne luke. Time je, kako je kazala, ispunjena jedna od ključnih preporuka Evropske komisije kada je u pitanju oblast pomorskog saobraćaja.
– U oblasti energetike 26. aprila je zvanično pokrenuto tržište dan unaprijed, čime je trasiran put ka daljem razvoju crnogorskog tržišta električne energije i njegovoj integraciji u tržište Evropske unije i omogućeno da se električnom energijom u Crnoj Gori trguje u skladu sa najboljim evropskim praksama – kazala je Novaković Đurović.
Ona je kazala da je, u oblasti upravljanja otpadom, Vlada pripremila i dostavila Evropskoj komisiji na mišljenje Nacrt Zakona o upravljanju otpadom, kao i da su pripremljeni Državni plan upravljanja otpadom i Strateška procjena uticaja na životnu sredinu za Državni plan upravljanja otpadom 2023 – 2028. Posebno je ukazala na značaj Projekta “Upravljanje industrijskim otpadom i čišcenje” koji se realizuje u saradnji sa Svjetskom bankom, u cilju sanacije ekoloških crnih tačaka, i to: bivšeg brodogradilišta Bijela, odlagališta pepela i šljake Maljevac i flotacionog jalovišta Gradac, Pljevlja i lokacija KAP-a u Podgorici (odlagalište otpada i bazen crvenog mulja).
Kada je riječ o zaštiti prirode, Novaković-Đurović je istakla da je u pripremi Nacrt zakona o zaštiti prirode, kao i da je Crna Gora proširila svoju teritoriju pod zašticenim područjima, te da sada zvanično ima tri zašticena morska područja – Park prirode Platamuni, Park prirode Katič i Park prirode Stari Ulcinj.
– Time je završen proces uspostavljanja prvih zašticenih područja u moru, uz obezbjeđenje uslova za njihovu adekvatnu zaštitu. Na taj način je površina zašticenih područja u Crnoj Gori povecana za skoro 5000 hektara – poručila je Novaković Đurović.
Ministarka je kazala da je Crna Gora nastavila sa prikupljanjem podataka u cilju identifikacije potencijalnih područja Natura 2000 i da je preduzet niz važnih koraka u pravcu postizanja efikasne zaštite Ulcinjske solane.
Šef jedinice D2 za Crnu Goru i Srbiju u Generalnoj direkciji za susjedsku politiku i pregovore o proširenju Majkl Miler kazao je da EU želi da u ovom periodu uloži sve napore kako bi pomogla da Crna Gora ostvari napredak u ispunjavanju završnih mjerila u pregovaračkim poglavljima.
– Naša posvećenost i odlučnost je jača nego ikad i želimo da radimo blisko sa Crnom Gorom na njenom evropskom putu. Važno je da sprovedemo korake širom regiona kako bi se eliminisala energetska zavisnost od Rusije i kako bi se ubrzala energetska tranzicija sprovođenjem reformi u energetskom sektoru – kazao je Miler.
On je dodao i da evropski Zeleni dogovor kojim će Evropa postati prvi klimatsko neutralni kontinent, koji podrazumijeva smanjenje emisije gasova koji stvaraju efekat staklene bašte, uključuje i Zapadni Balkan, pa su se lideri Zapadnog Balkana na samitu u Sofiji obavezali da će postići klimatsku neutralnost do 2050. godine.
On je podsjetio da se ovaj Pododbor dešava u novom političkom kontekstu neposredno nakon parlamentarnih i dva mjeseca nakon predsjedničkih izbora i dodao da se nada da će uskoro doći do formiranja nove stabilne većine u Parlamentu koja će moći ubrzati proces pristupanja EU.
– Napredak u oblasti vladavine prava je taj koji će određivati ukupni tempo pregovora. Apelujemo na novi saziv Skupštine i na novu Vladu da se fokusira na ispunjenje privremenih mjerila u oblasti vladavine prava jer to može omogućiti zatvaranje većeg broja poglavlja u kratkom roku, to bi dalo pravi podstrek procesu pristupanja i to bi bilo nešto što je opipljivo i za vaše građane” – poručio je on.
On je podsjetio na novi plan rasta za Zapadni Balkan koji je predstavila Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen, koji ima četiri stuba: približavanje Zapadnog Balkana jedinstvenom tržištu EU, produbljivanje regionalne ekonomske integracije, ubrzanje temeljnih reformi i povećanje pretpristupnih fondova.
