U redovnim izvještajima MMF-a i Svjetske banke nije bilo mnogo alarmantnih činjenica u odnosu na bruto društveni rast, ali je alarmantno što su svi međunarodni povjerioci istakli da su porasli rizici, ocijenila je nekadašnja državna sekretarka u Ministarstvu finansija i ekonomska analitičarka Mila Kasalica za Gradsku RTV.
“Bez obzira što smo mi planirali na 4,4 procenta Svjetska banka je ostala na 3,4, a MMF je nakon proljećnje Skupštine, ono što je 2,5 definisao prošle godine u septembru, sad već korigovao na 3,2 procenta, i u tom kontekstu to nije nešto što pali crvene lampice”, objašnjava Kasalica.
Dodaje da su međunarodni povjerioci sumnjičavi jer su se lampice popalile kada je Evropska komisija istakla da je balans rizika otišao prema dolje.
“Kako god da to konstatujemo, ono što je ključno jeste da se nalazimo u najosjetljivijem periodu javnih finansija Crne Gore u zadnje dvije decenije”, naglašava Kasalica.
Tu je i momenat koji, kako ističe, međunarodni povjerioci zovu političkom neizvjesnošću.
“Mi to, nažalost, u ekonomskom smislu već možemo da izračunamo nakon 30. avgusta. To je nešto što se u konkretnosti sagledava kroz institucije sistema, odnosno unižavanje kvaliteta institucija sistema kao političko osvetništvo, a sad evo dodatno i pripremom vanrednih parlamentarnih izbora kao nešto što malo usložnjava situaciju”, objašnjava Kasalica.
To će se, naglašava, realizovati kroz povećanje broja zaposlenih u institucijama, odnosno kroz jačanje izdataka sistema.
“Nama je zadatak ove godine, pored onoga što se u industriji razvoja zove ‘teško prizemljenje’ i ‘meko prizemljenje’, da uradimo sve moguće poteze unutar javnih finansija i realizacije javnih finansija, iz budžeta 2023. da stignemo do ‘mekog prizemljenja’. To se sagledava u dvije tačke: otpornost sistema mikro, malog i srednjeg biznisa u konstalaciji sa velikim biznisom i da, sa druge strane, palimo crvene lampice u nekoj političkoj agendi”, navodi Kasalica.
Ističe da se nada da nam se neće desiti ‘teško prizemljenje’.
“Ja to već više od četiri mjeseca dajem do znanja, kao odgovorna ekonomistkinja i odgovoran poreski obveznik ne volim da koristim riječ bankrot, ali kao podržavateljka poreskih obveznika i privrednih subjekata želim da vjerujem da dok god njih čuvamo i dok god njima budemo podrška, da ćemo završiti u scenariju ‘mekog prizemljenja’ “, zaključila je Kasalica.
Filipović: Treba nam turistička sezona koja traje 250 dana da bi imali veći profit
Naša turistička sezona traje 120 dana a da bi isfinansirali čitav ili većinu budžeta treba danam je target da
“Imam svoj stav kad je riječ o Svjetskoj banci, ali i MMF -u koji nije baš popularan. Zato što projekcija koju je dala Svjetska banka kada je krenula agresija Rusije na Ukrajinu pokazuje da su u stvari najugroženija mala tržišta koja zavise od jedne privrede koja je turistička. Najavili su da će oni najviše ispaštati. Desila se potpuno drugačija stvar, najmanju stopu inflacije imaju Kipar, Malta, Lihtenštajn, Luksemburg… Ono što sam vidio iz ovog izvještaja su neke četiri stavke koje su mi ostale upečatljive”, navodi Filipović.
Prva je, kako kaže, integracija tržišta, druga je zavisnost od energetike i uvoza hrane.
“Ta stavka je djelimično tačna, treća je restriktivna monetarna politika. Mi samo pratimo monetarnu politiku, imamo Centralnu banku, ali nemamo svoju valutu, tako da ne možemo uticati direktno. Treba da dođe do ukrupnjavanja, ali vidimo da Berlinski proces kaska. Ja sam to doživio kao stvaranje jednog integralnog tržišta u Otvorenom Balkanu. Da bi se steklo tržište sa 20 i nešto miliona ljudi, pričam striktno ekonomski. Što se tiče same zavisnosti od hrane i energenata, mi smo zavisni od hrane, ne koristimo gas”, kaže Filipović.
Kad imamo, kako navodi, agrarni budžet od preko 60 miliona eura, a imamo liberalizovano tržište, ne možemo da se takmičimo na tržištu sa drugim državama.
”Znamo da sa investicijom za agrar ne možemo napraviti konkurentske proizvode u odnosu na uvoz, odnosno proizvodima koji dolaze iz Brazila, Argentine, iako su uračunati troškove transporta i osiguranja robe. Moramo da uradimo nešto, treba uvesti kontingente, da bi razvili našu agro industriju”, smatra Filipović.
To se, kaže, vezuje na ove direktne investicije.
“Na kraju, imamo direktne investicije koje su izražene čisto na tržištu nekretnina. I imamo otvorenu jednu ili dvije fabrike. To su privatne investicije. Vi dođete i kupite nekretninu koja je pretežno vezana za naše primorje. Imali smo prodatih oko 350 zlatnih pasoša. Šta nam to govori? Kako mi da otvorimo tržište? Imamo kontradiktornost, sa jedne strane imate integraciju tržišta, a sa druge moramo da privučemo investitore “, objašnjava Filipović.
Kao država koja zavisi od turizma, ističe, ne možemo da budemo isplaćeni od te grane.
” Turizam treba da prate druge djelatnosti, finasijski sektor, IT i agrarno tržište. I morate da stvorite takav sistem da domaće kompanije mogu da opstanu, to mislim na naš komercijalni sistem: Mi u pet milijardi eura novca koji stoji u bankama, što takođe može da bude bude inflatorni faktor. Nama novac mora stalno da bude u obrtu, tako da je po meni ovaj izvještaj prikazao sliku onakvu kakvi smo. Ja nisam pristalica da nam neko kaže šta treba da radimo već da uzmemo stvari u svoje ruke i da se razvijamo “, objašnjava Filipović.
Kako kaže, ako napravimo investiociono bankarstvo, biće limitirano tržište nekretnina.
”To će dovesti do limitiranja prodajne cijene stane i rentiranja. MMF i Svjetska banka su napravljeni za velike sisteme. Mi smo mali sistem koji treba da bude fleksibilan i pravi paralelu u EU sa državama kao što je Kipar, Lintenštajn “, kaže Filipović.
Gradska RTV
