Ekonomska teorija nema emprijsku potvrdu o najboljem modelu, niti o načinu korporativnog upravljanja, ali treba pratiti najbolje prakse, poput one da menadžment mora raditi u najboljem interesu za kompaniju a ne za vlasnika.
Ovo je jedna od ključnih poruka današnjeg okruglog stola „Korporativno upravljanje u preduzećima u državnom vlasništvu – stanje i perspektive“ koji je održan na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Okrugli sto bio je završni dio jednomjesečnog programa obuke Korporativno upravljanje u funkciji unapređenja poslovanja privrednih društava u državnom vlasništvu u Crnoj Gori, koji je organizovala je ta visokoškolska institucija uz podršku Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma. Tridesetak polaznika bili su za to vrijeme članovi uprave i nadzornih tijela u privrednim društvima u većinskom državnom vlasništvu, a istovremeno su sticali nova znanja i vještine iz korporativnog upravljanja, računovodstva, revizije i finansija na predavanjima profesora sa Ekonomskog i Pravnog fakulteta iz Podgorice i Beograda, ljudi iz partnerskih institucija, sudija i advokata.
Otvarajući događaj, dekan Ekonomskog fakulteta prof. dr Mijat Jocović ukazao je na činjenicu da korporativno upravljanje državnim kompanijama privlači posebnu pažnju od procesa privatizacije devedesetih godina prošlog vijeka, do danas.
„Sistem korporativ upravljanja u zemljama u tranziciji se ne može nazvati pozitivnim, zbog čestih promjena, lošeg upravljanja i loših rezultata poslovanja“, podsjetio je on, te ukazao na činjenicu da se članovi odbora biraju „kako bi glasali samo u interesu kompanije i njenog poslovanja“.
Ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović govorio je ne samo kao predstavnik aktuelne Vlade, već i uspješan privrednik koji stoji iza kompanije Cerovo. On smatra prirodnim saradnju koju ministarstvo ima sa Ekonomskih fakultetom, što se pokazalo i ovog puta, te izrazio nad da će uskoro biti domaćini i neke konferencije od međunarodnog značaja.
„Kada sam dobio poziv i prihvatio da budem član borda nove nacionalne avio-kompanije ‘To Montenegro’, shvatio sam da ništa ne znam. S istom situacijom su se suočavali i ljudi u prethodnom periodu u sličnim kompanijama. Rezultati su bili nefunkcionalna preduzeća koja samo gomilaju gubitke“, istakao je on.
Povučen tim iskustvom, predložio je Ekonomskom fakultetu da kreira obrazovni program koji bi pomogao stvaranju novih upravljačkih kadrova.
„Strateški je važno da imamo što više obučenih ljudi koji će se uhvatiti u koštac s ovakvim izazovima poslovanja. U posljednje vrijeme sve više kompanija stoji bolje nego što je to bio slučaj, ali ipak nije sve idealno i sugurno može bolje. Mislim da je ključ upravo – korporativno upravljanje. Takav način razmišljanja i rada upravo čini razliku između razvijenih i nerazvijnih zemalja“, dodao je Đurović te pozvao sve koji namjeravaju da se bave menadžerskim poslom u korporacijama da prođu ovu obuku.
Potpredsjednik Privredne komore Crne Gore Dragan Kujović takođe je imao mnogo, jer je i sam bio član odbora uspješnih preduzeća u većinskom državnom vlasništvu.
„Znanje, iskustvo i profesinalizam bi trebalo da budu ključni kada se biraju ljudi za tako odgovorna mjesta kao što su upravljački odbori. Jer, svaka odluka mora biti vođena interesima kompanije koju vode, što se konačno ogleda kroz realizaciju plana poslovanja, ulaganja i ostvarivanje profita“, dodao je on.
Kujović je ukazao i na činjenicu da su članovi odbora često pod različitim pritiscima i institucija i ministarstava na koji način treba da riješe određeni problem, pa ukazuje da ljudi koji vode kompanije moraju samostalno i bez pritisaka da donose odluke.
„Istina, ima negativnih, ali znam i pozitivne primjere koji su profesionalizam pokazali i u državnim i u privatnim kompanijama. U upravi moraju biti oni koji imaju hrabrost da donose odluke i da stanu iza njih“, zaključio je Kujović.
Izvršna direktorica Montenegroberze i alumnistkinja EF dr Milena Vučinić smatra da znanje doprinosi dobrim rezultatima preduzeća, a da će obuka koja se završava „doprinijeti razvoju koroprativnog upravljanja u Crnoj Gori“. Njen primjer u rezultatima koroprativnog upravljanja bili su Zagrebačka berza i na koji način se njome rukovodi. Ipak, dodaje da su samo rijetki bili raspoloženi da saznaju više o tržištu kapitala kada su za to organizovali obuku.
„Koropracije u državnom vlasništvu imaju odlučnu saradnju sa Montenegroberzom i u svakodnevnoj smo komunikaciji, što je značajan napredak. Od kraja 2022. godine sprovodimo posebnu anketu za sve naše članice, koja ima i prilično nezgodnih pitanja o članovima borda, uključujući njihovo obrazovanje i iskustvo, te pristup povjerljivim podacima. Tu se jasno vidi značaj Kodeksa korporativnog upravljanja za jednu korporaciju“, napomenula je ona.
Vučinić je stava da Crna Gora treba da formira svoje tržište menadžera, će kompanije moći da biraju odgovarajuće rukovodioce. Ukazala je i na činjenicu da je aktuelni Kodeks korporativnog upravljanja z 2009. godine, te da ga je neophodno što prije ažurirati u skladu s praksom Evropske unije.
Redovni profesor Ekonomskog fakulteta dr Milan Lakićević dao je siže ključnih potreba da cijeli sistem korporativnog upravljanja bude u upotrebi što šire, i na njegovu primjenu u (većinski) državnim kompanijama u Crnoj Gori. Kako je kazao, korporativno upravljanje „nije samo sebi cilj“, već treba da dovede do mnogo značajnijih rezultata poput razvoja cijele crnogorske ekonomije, zaštite investitora i razvoja tržišta kapitala.
„Dobre prakse u Crnoj Gori instituta korporativnog upravljanja imali smo još početkom 20. vijeka, ali se one o kojima govorimo ipak vezuju za savremeno doga. Korporativno upravljanje je posebno bitno tamo gdje se moraju razdvojiti funkcije vlasništva od upravljanja“, naveo je on.
Lakićević je ukazao na činjenicu da su u našoj zemlji 94,8 korporacija mikro, a pet odsto mala preduzeća, dok srednja čine jedan odsto a velika tek 0,2 odsto ukupnog broja. Rješenje za crnogorske firme vidi u njihovom širenju van granica Crne Gore jer „sistem, da bi opstao, mora da raste i da se razvija“.
„Jedno od ograničenja je to što država želi administrativno da utiče na upravljanje korporacijama, ali je dobro što je ta administracija uglavnom u skladu sa EU. Takođe, moramo je stalno mijenjati jer se u savremenom poslovnom svijetu sva stalno mijenja. Opasnost za koporativnog upravljanja predstavlja i menadžerska pohlepa. Naknada za ugovorene poslove upravljanja korporacijom je takva da morate štititi interese korporacije u kojoj radite, a ne onih koga u bordu predstavljate“, istakao je on i dodao da „Crna Gora ima dovoljno znanja i profesionanih menadžera koji mogu upravljati različitim korporacijama“.
U nastavku, Jocović je ukazao na evropsku praksu dijeljenja velikih preduzeća na manje, i gdje vlasnici prepoznaju potrebu da se prekine praksa da oni rukovode kompanijama. S druge strane, smatra da je u Crnoj Gori posebno izražen problem da vlasnici privatnih firmi nemaju povjerenje u menadžere.
Đurović je suglasan sa profesorima Lakićevićem i Jocovićem. Kao primjer širenja navodi kompaniju Okov, koja sada radi i u Srbiji.
„Savjetujem da se organizuje edukacija za transformaciju upravljanja privatnim preduzećima, jer je to kompleksan i težak proces. Nekada vas kompanija preraste, a toga niste svjesni“, rekao je on i pozvao PKCG da organizuje odgovarajuću obuku.
I Kujović je potvrdio da je to potrebno, te da će raditi na odgovarajućoj edukaciji.
„Naši odbori direktora kompanija koja su većinskom državnom vlasništvu – ali važi i za privatne – imaju brojne mogućnosti. Tako bord direktora može organizovati više stručnih komisija koje će pomoći u radu, ali se to ne radi. Takođe, veoma je bitna evaluacija rada borda direktora, na osnovu koje će se dalje razvijati korporativno upravljanje“, naveo je on.
Vučinić podsjeća na ulogu korporativne kulture te značaj novih ljudi u svakoj kompaniji, jer su to „oni koji će donijeti promjene“. Još jednom ukazuje da etika i profesionalizam moraju biti ispred svega kada se razmišlja o korporativnom upravljanju.
Lakićević je svoje izlaganje zaokružio šalom: „Bilo je većih problema od korporativnog upravljanja pa ih nismo riješili“, podsjećajući da članovi borda „ne smiju robovati formi“.
„Njihov rad mora biti etičan i mora biti suštinski. Nivo transparentnosti treba podići i zaoštriti kontrolu otvarivanja ciljeva poslovanja“, zaključio je on na kraju glavnog dijela današnjeg panela „Korporativno upravljanje u preduzećima u državnom vlasništvu – stanje i perspektive“ na Ekonomskom fakultetu.
Bankar.me
