Uniprom tužio EPCG, traže najmanje 17 miliona odštete

Dodajte komentar

Kompanija Uniprom tužila je pred Privrednim sudom Elektroprivredu (EPCG) zbog raskida, odnosno neproduženja ugovora o kupoprodaji električne energije koji je potpisan početkom 2021. godine, potvrđeno je “Danu” iz energetske kompanije.

Tužbom traže minimum 17,4 miliona eura i to samo za period od decembra 2021. do marta 2022. godine, dok se tužbeni zahtjev odnosi na kompletnu 2022. godinu, jer je ugovor raskinut 31. decembra 2021. godine, a po mišljenju Uniproma trebao je da bude automatski produžen do kraja 2022. godine.

Iz EPCG su “Danu” kazali da će iznos tužbenog zahtjeva za kompletnu 2022. godinu biti predmet vještačenja po vještacima ekonomsko-finansijske i tehnološke struke.

“Tužilac je u tužbi precizirao iznos štete za period decembar 2021. godine – mart 2022. godine na 17.396.590 eura i da će se u toku postupka utvrditi i obračunati svakomjesečna šteta sve do 31.12.2022. godine”, naveli su iz EPCG.

Uniprom je, prema informacijama “Dana”, u tužbi naveo da je odštetni zahtjev za decembar 900 hiljada, za januar 4,7 miliona, februar oko pet miliona, a mart oko 6,7 miliona. S obzirom na to da je za prva tri mjeseca 2022. godine šteta prema proračunu Uniproma bila oko 16 miliona, to bi značilo da je mjesečni prosjek štete po tu kompaniju, zbog raskida ugovora, preko pet miliona. Ukoliko se uzme u obzir da je na mjesečnom nivou prosječna odšteta pet miliona, onda bi za narednih devet mjeseci, odšteta trebalo da iznosi oko 45 miliona eura, čime bi odštetni zahtjev prešao 60 miliona eura. Ali to će utvrditi vještak ekonomsko-finansijske struke i tehnološke struke tokom postupka koji će se voditi pred Privrednim sudom. Sjutra će se kod sudije Radmile Perović održati pripremno ročište u ovom sporu.

Uniprom je sa EPCG 15. januara 2021. godine zaključio ugovor o kupoprodaji električne energije za period od 18. januara 2021. do 31.12.2021. godine, precizirali su iz energetske kompanije. Tada je na čelu odbora direktora EPCG bio Đoko Krivokapić, a izvršni direktor Igor Noveljić. Istakli su da su u odgovoru na tužbu naveli da je tužbeni zahtjev u cjelosti neosnovan, lišen kako činjeničnog stanja tako i pravnog osnova.

“Ugovorom je između ostalog definisano da se on automatski produžava na period od 12 mjeseci odnosno do 31.12.2022. godine isključivo pod usovom da je kupac prethodno izmirio sve dospjele obaveze po osnovu isporučene električne energije. Uniprom ni na dan 28. mart 2023. godine nije u cjelosti izmirio sve dospjele obaveze iz navedenog ugovora i u vezi sa time se vodi poseban postupak pred Privrednim sudom. Takođe, osnov za raskid, odnosno neproduženje ugovora je i to što Uniprom u ugovorom ostavljenom roku nije dostavio bankarsku garanciju za neizmirene a dospjele obaveze po osnovu ugovora”, naveli su iz EPCG, na čijem čelu su sada predsjednik odbora direktora Milutin Đukanović i izvršni direktor Nikola Rovčanin.

Iz Uniproma su krajem 2021. godine govorili da EPCG treba da nastavi da ih i u 2022. godini snabdijeva strujom po cijeni od 45 eura po megavat-satu bez PDV-a, dok su iz EPCG ukazivali da se ugovor ne može automatski produžiti, kao i da ne mogu nastaviti da snabdijevaju KAP po cijeni od 45 eura po megavat-satu, jer je cijena struje drastično porasla i da je moraju nabavljati za KAP i po cijeni od preko 200 eura. Na kraju su nudili Unipromu snabdijevanje po cijeni od oko 115 eura po megavat-satu, što je za Uniprom bilo neprihvatljivo.

Na kraju je vlasnik Uniproma Veslein Pejović odlučio da ugasi KAP, jer mu je bilo neisplativo da proizvodi po toj cijeni električne energije.

Takođe, tužbom se traži i da se obračuna kamata od dana raskida ugovora zaključno sa danom isplate štete.

KAP ugašen, izvoz aluminijuma dupliran

Zbog gašenja primarne proizvodnje u KAP-u bez posla je ostalo nekoliko stotina radnika KAP-a, od kojih je najveći broj otišao u penziju.

Pejović nakon gašenja primarne proizvodnje, odnosno pogona elektrolize, nije prestao sa radom, tačnije preradom aluminijuma. U 2022. godini je uvozio aluminijum i prerađivao ga u fabrikama koje je izgradio u krugu KAP-a. U pitanju su fabrika bileta i fabrika silumina.

Iako je ugašena primarna proizvodnja, lani je izvezen aluminijum vrijedan 171 milion eura što je dva puta više nego 2021. godine kada je KAP radio.

Dan

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *