Depoziti 5,2 milijarde, za godinu uvećani čak 24 odsto

Dodajte komentar

Na kraju prošle godine u crnogorskim bankama nalazili su se depoziti veći od 5,2 milijarde dok je istovremeno nivo kredita bio nešto manji od 3,7 milijardi eura, pokazuju podaci Centralne banke Crne Gore

Tokom 2022. godine, sredstva koja su građani i kompanije davali na čuvanje u 11 crnogorskih banaka porasla su za čak 24,35 odsto u poređenju s decembrom 2021. godine, dok su od 11. do 12. mjeseca prošle godine porasli za 3,05 odsto. Tako su dostigla nivo od 5.224,28 miliona eura.

„U ročnoj strukturi ukupnih depozita na kraju decembra, najveće učešće od 78,87% imali su depoziti po viđenju, dok su oročeni činili 15,66% ukupnih depozita. Preostalih 5,47% odnosilo se na sredstva na escrow računu“, precizira se u izvještaju vrhovne monetarne institucije.

Kada je riječ o oročenim depozitima, najviše sredstava je „na čuvanju“ na period od od tri mjeseca do jedne godine – 39,25 odsto, i od jedne do tri godine – 37,54 odsto.

Uz to, najveći udio u ukupnim depozitima imali su oni stanovništva, sa 32,57 odsto. Preciznije, na kraju decembra su iznosili 1.701,31 miliona eura i za godinu su – očekivano – značajno uvećani, za 17,94 odsto, dok su spram nivoa iz novembra uvećani 4,11 odsto.

I za položena sredstva stanovništva najveći dio otpada na depozite po viđenju, i to 76,32 odsto, oročeni su iznosili 23,65 odsto, a samo 0,03 odsto činila su sredstva na escrow računu.

Krediti

Na kraju prošle godine, ukupno zaduženje privrede i građana kod crnogorskih finansijskih insistucija iznosilo je 3.661,87 miliona eura. U poređenju s značajnim rastom depozita, može se reći da su krediti „skromno“ uvećani – 8,97 odsto u odnosu na decembar 2021, a samo 0,65 odsto spram nivoa na kraju novembra 2022.

„Koeficijent krediti/depoziti iznosio je 0,70 na kraju decembra 2022. godine i manji je u odnosu na decembar prethodne godine kada je iznosio 0,80, kao i u odnosu na mjesec ranije kada je iznosio 0,73“, navode iz CBCG.

Kako preciziraju, banke su na kraju 2022. godine po osnovu kredita najviše potraživale od nefinansijskog sektora i stanovništva, 76,93 odsto ukupnih zaduženja.

Bankar

TAGOVI: ,
Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *