Zemljotres koji je pogodio Tursku snažno je potresao i nacionalnu ekonomiju. Prva vidljiva ekonomska posljedica je pad turske lire na do sada nezabilježen nivo. Pitanje kojim se većina stručnjaka sada bavi je kolika je zapravo šteta pričinjena privredi, a mediji prenose da bi mogle biti u pitanju milijarde dolara. Razoran zemljotres porušio je stambene zgrade, ali su se na meti potresa našli i fabrički pogoni, a oštećena je i infrastrukrtura.
Vrijednost turske lire pala je u ponedjeljak na rekordno nisku vreijdnost, a pad se osjetio i na turskoj berzi, nakon što je razorni zemljotres doprinio postojećim pritiscima u vidu snažnog dolara i geopolitičkih rizika. Lira je pala 18,85 odsto vrijednosti u odnosu na američki dolar, a glavna referentna vrijednost akcija u zemlji za čak 4,6 odsto.
Poslovni konsultant Marko Nikolić je za Euronews Srbija rekao da lokalni ekonomisti uglavom predviđaju da će se posljedice zemljotresa osjetiti na srednji i na duži rok. On kaže da niko ne želi da se izlijeće sa nekim ciframa, ali da polako provijava mišljenje da su u pitanju možda čak i desetine milijardi dolara pričinjene štete. On ukazuje da postoji direktna šteta koja je odmah vidljiva, ali i indirektna šteta od razornog zemljotresa koji je pogodio ovu zemlju.
“Ima hitnih intervencija i ulaganja koja se odmah moraju sprovesti, neka u narednih godinu dana, dok će obnova trajati možda i deset ili 20 godina, tako da je procjena o ukupnoj šteti vrlo rastegljiva.
“U svakom slučaju govorimo o jako velikim iznosima i praktično nezamislivoj šteti. Iz provincija koje su pogođene ovim zemljotresoima dolazi oko desetak odsto turskog bruto društvenog proizvoda. Ti gradovi ne spadaju u samo “srce” turske privredne aktivnosti, kao što su Ankara, Istanbul ili Izmir. Međutim, to jeste ekonomski aktivno područje. Najveći konglomerati nisu tamo, ali svakako ima kompanija koje tamo posluju. Prvi izvještaji pokazuju da djeluje da je privreda pretrpjela nešto manja oštećenja u odnosu na stambene objekte, ali opet svakako velika”, smatra Nikolić.
Od brzine obnove zavisiće udar na privredu
Ekonomisti očekuju da će ova katastrofa da se odrazi na ovogodišnji privredni rast, a koliko će to biti zavisiće od toga koliko će privredna aktivnost u pogođenom području da opadne i kojom brzinom će uspjeti da se oporave.
Kako piše Bloomberg, analitičari pokušavaju da procene tačan uticaj potresa od ponedjeljka na tursku ekonomiju vrijednu 819 milijardi dolara, koja je doživjela ogromne neravnoteže usred neortodoksne politike usmjerene na obuzdavanje inflacije uz istovremeno smanjenje kamatnih stopa. Pad cijena akcija i skok prinosa na obveznice nakon zemljotresa ukazali su na strahove od ekonomskog rasta i prekomjerne potrošnje.
Neki međunarodni investitori i ranije su bili zabrinuti za svoja ulaganja u Turskoj zbog inflacije, specifične monetarne politike Ankare i političkih previranja. Nikolić smatra da će oporavak privrede zavisiti od toga koliko će i na bilateralnom nivou biti dogovarane strategijske investicije za obnovu.
“Dalji tok zavisi od toga kako će vlasti uspjeti da organizuju obnovu i generalno da stabilizuju ekonomiju. Postoji nekoliko krugova obnove, a u prvom su direktna oštećenja na infrastrukturi i privredi. Zatim slijedi izgradnja razrušenih objekata, dok obnova privredne aktivnosti, može da potraje jako dugo”, ukazuje Marko Nikolić.
Šteta, međutim, nije samo u porušenim objektima, već se mjeri i u neodržanim manifestacijama, poput Međunarodnog sajma turizma EMITT u Istanbulu, koji je trebalo da se održi ovih dana, a koji je odložen zbog zemljotresa.
Ranjiva turska ekonomija pred novim izazovom
Zadatak procjene tačnog uticaja potresa je komplikovan, zbog uloge pogođenih regiona u turskoj ekonomiji. Na površini, 10 provincija koje su najviše stradale tokom zemljotresima same po sebi čine relativno mali dio BDP-a.
Međutim, oni takođe čine industrijski i poljoprivredni koridor koji igra ključnu ulogu u prosperitetu Istanbula i drugih većih gradova. Okford Economics kaže da će samo kratkoročni poremećaji aktivnosti u 10 provincija smanjiti BDP za 0,3 do 0,4 odsto.
Kako piše Bloomberg, šteta u poljoprivredno produktivnim oblastima mogla bi da dovede do nestašice hrane i povećanja inflacije u zemlji u kojoj se indeks potrošačkih cijena kreće nešto ispod 60 odsto. Erdoganova dobro poznata podrška labavijoj monetarnoj politici ostavila je cijene neusidrenim, a Turskoj dala jednu od najviših stopa inflacije u svijetu.
“Biće potrebno nekoliko mjeseci da se utvrdi ekonomski uticaj, s obzirom na nepoznate direktne i indirektne gubitke od zemljotresa“, rekao je Sajmon Kijano-Evans, glavni ekonomista u Gemcorp Capital Management.
Nik Stadtmiler, šef proizvoda u Medlei Global Advisors-u u Njujorku je ukazao da troškovi ove katastrofe pogađaju tursku ekonomiju u vrijeme kada je raspoloženje već bilo krhko. Povećava se rizik od novog kolapsa tržišta s obzirom na postojeće ranjivosti u valuti i spoljnom dugu.
Znaci promjena ekonomske politike i onoga što će vjerovatno doprinijeti ogromnom povećanju potrošnje, kako navodi Bloomberg, već su bili očigledni u sredu kada je Erdogan posjetio pogođena područja. Rekao je da će obnova u 10 provincija biti završena u roku od godinu dana, najavio je dodjelu od 10.000 lira (531 dolar) svakoj pogođenoj porodici i rekao da bi preživjeli smješteni u šatorima mogli da budu prebačeni u hotele na obali.
“Napravili smo početnu grubu procjenu da bi javna potrošnja na zemljotrese u ponedjeljak mogla biti ekvivalentna 5,5 odsto BDP-a. Vjerovatna kreditna šema koju podržava vlada mogla bi rezultirati većim brojem, što bi rezultiralo kršenjem budžetskih ciljeva”, napisala je ekonomista Bloomberga Selva Bahar Baziki.
Izvor: Euronews.rs
