Izvjesno je da će uslovi po kojima će se Vlada zadužiti ove godine biti lošiji nego prethodnih godina, a pored eksternih dešavanja, ono što će dodatno pogoršati uslove zaduživanja Crne Gore je svakako veoma loše stanje javnih finansija uslovljeno prekomjernom tekućom potrošnjom, saopštila je Pobjedi direktorica Instituta za strateške studije i projekcije (ISSP) i vanredna profesorica Univerziteta Donja Gorica (UDG) dr Jadranka Kaluđerović.
Iz Ministarstva finansija je našoj redakciji saopšteno da taj vladin resor aktivno komunicira sa svim potencijalnim partnerima sa kojima bi moglo doći do sklapanja kreditnih aranžmana, vodeći računa prije svega o kredibilnosti institucija, ali i o uslovima na svjetskom tržištu kapitala. U toku su, kako kažu u Ministarstvu, razgovori sa domaćim i inostranim bankama, a svi detalji vezani za kreditore i same uslove zaduživanja biće poznati javnosti nakon zaključivanja i realizacije aranžmana.
– Imajući u vidu da su svjetska politička i ekonomska scena i dalje nestabilne i nepredvidive, da je inflacija i dalje visoka, a da tržište energenata i najveći inputi u proizvodnji i dalje trpe velike fluktuacije, ambijent u kojem pregovaramo svakako je dodatno otežan, a cilj nam je ostvarivanje što povoljnijih aranžmana sa kredibilnim partnerima koji će čuvati reputaciju Crne Gore kao pouzdane investicione destinacije – kazali su iz Ministarstva finansija.
Zakon o budžetu za ovu godinu su definisana nedostajuća sredstva za finansiranje budžeta u tekućoj godini u nivou od 705 miliona eura. Najavljeno je da će se za finansiranje nedostajućih sredstava koristiti depoziti i sredstva iz postojećih kreditnih aranžmana, kao i sredstva iz novog zaduženja. Definisano je da se država tokom ove godine može zadužiti do iznosa od 600 miliona eura putem kreditnih aranžmana sa međunarodnim finansijskim institucijama, sa domaćim i inostranim bankama, kroz emisiju državnih zapisa i obveznica na domaćem i međunarodnom tržištu, kao i zaključenjem bilateralnih ili drugih kreditnih aranžmana.
Uslovi zaduživanja
Iz Ministarstva finansija navode da će o konkretnim uslovima zaduživanja (kamatna stopa, rok otplate, grejs period….), moći govoriti tek nakon zaključivanja i realizacije aranžmana ,,kako ne bi ugrozili pregovaračku poziciju“. – Na finalne uslove pod kojima će doći do zaduživanja utiče mnogo faktora, od kojih su mnogi unaprijed determinisani (aktuelni globalni parametri, inflacija i sl.), ali postoji značajno interesovanje finansijskih institucija za sklapanje ugovora sa Crnom Gorom i očekujemo da ćemo doći do optimalnog rješenja za finansiranje potreba budžeta – poručeno je iz resora na čijem čelu se nalazi Aleksandar Damjanović.
Direktorica ISSP-a Jadranka Kaluđerović navela je da je veoma teško reći u ovom periodu pod kojim će se uslovima Vlada zadužiti ove godine, jer su, kako kaže, za takve analize potrebni detaljni podaci o nivoima glavnice, kamate, kamatnih stopa i rokova dospjeća sadašnjih kreditnih zaduženja. – Osim toga je potrebna i procjena onog što bi bile raspoložive mogućnosti na bankarskom tržištu. U svakom slucaju, niže kamatne stope, veći gres period i duži period otplate jesu uslovi po kojima svaka zemlja želi da se zadužuje. Izvjesno je da će uslovi po kojima će se vlada zadužiti biti lošiji, a pored eksternih dešavanja, ono što će dodatno pogoršati uslove zaduživanja Crne Gore je svakako veoma loše stanje javnih finansija uslovljeno prekomjernom tekućom potrošnjom – kazala je Kaluđerović.
Rast kamatnih stopa
Ona je dodala da dolazi do rasta kamatnih stopa globalno, pa je tako FED (Američka centralna banka, federalne rezerve) podigao kamatne stope, a prošle sedmice i Evropska centralna banka podigla je kamatne stope za 0,5 procentnih poena, a takođe i Banka Engleske. – To znači da će generalno doći do povećanja kamatnih stopa i na kredite i na depozite u narednom periodu. Takođe, Evropska centralna banka je najavila da će biti i novog povećanja kamatne stope u martu. Ovo, naravno, utiče na rast kamatnih stopa i kod svih investitora i domaćih i stranih, tako da će se vjerovatno država zaduživati po lošijim uslovima od onih po kojima se zaduživala u prethodnom periodu – istakla je Kaluđerović.
Ona navodi da će država vjerovatno uspjeti da se zaduži do predviđenog iznosa. – Čini se da drzava još nije u zoni u kojoj ne bi mogla da se zadužuje, ali je bitnije po kojim uslovima će se država zaduživati i da li će u toj namjeri da obezbijedi nedostajuća sredstva ostvariti najpovoljnije uslove zaduživanja koje može ostvariti – rekla je Kaluđerović.
Ona je dodala da je, prema podacima za devet mjeseci prošle godine, skoro 91 odsto državnog duga spoljni dug, a oko devet odsto domaći dug. Kaluđerović je saopštila da su od inostranih kreditora najveći povjerioci kineska banka, Međunarodna banka za obnovu i razvoj (IBRD) i Evropska investiciona banka (EIB). Ona je podsjetila da je Vlada u prethodnom periodu napravila i nekoliko bilateralnih kreditnih aranžmana.
– Može se očekivati da će se i u narednom periodu nastaviti saradnja sa velikim međunarodnim kreditorima i da će oni i u novom zaduživanju imati dominantno učešće. Sa druge strane, domaće banke raspolažu značajnim iznosom likvidnih sredstava, tako da je moguće da se nastave i kreditni aranžmani sa domaćim bankama – kazala je Kaluđerović.
Javne finansije
U Ministarstvu finansija smatraju da trenutno javne finansije nijesu ugrožene. – U ovom trenutku, imajući u vidu stanje depozita, kao i naplatu prihoda tokom januara, možemo reći da ne postoji bojazan da javne finansije budu ugrožene, posebno ako imamo u vidu da smo prihodnu stranu budžeta za tekuću godinu planirali više nego konzervativno – tvrde predstavnici Ministarstva.
Kaluđerović je odgovarajući na pitanje da li postoji opasnost da crnogorske javne finansije mogu biti ugrožene ako Vlada ne uspije da se zaduži u dovoljnoj mjeri, saopštila da bi mogla da servisira dugove koje ima u narednom periodu bitno je da Vlada vodi računa i o deficitu tekućeg budžeta i da ne dozvoli da on raste, odnosno, kako je navela, potrebno je voditi računa koje politike se donose i kakav je njihov uticaj na budžet. – To je kategorija na koju Vlada sada može da utiče i da time ograniči buduća zaduženja jer na prethodna ne može da utiče. Stoga će, ukoliko ne uspije da se zaduži u planiranom iznosu, Vlada biti primorana da racionalizuje državnu potrošnju, za šta sigurno ima prostora – poručila je Kaluđerović.
Predstavnici Ministarstva finansija navode da je kreditna podrška od 160 miliona eura od Svjetske banke izvjesna. – Treba ispuniti uslove koji su prilično zahtjevni, te realizaciju prve tranše od 80 miliona eura očekujemo tokom tekuće godine, a ostatak u narednoj godini – rekli su iz Ministarstva finansija.
Kaluđerović je istakla da je Svjetska banka jasna kada su u pitanju uslovi i ta finansijska institucija ,,prije svega želi ograničenje potrošnje i smanjenje deficita budžeta“. – Institucije kreditori zahtijevaju jasnu fiskalnu disciplinu. Ti uslovi se, obično u situaciji kad se država nalazi u nepovoljnom finansijskom položaju i kada je ugroženo funkcionisanje javnih finansija, odnose na striktna ograničenja potrošnje, naročito potrošnje bez pokrića – rekla je Kaluđerović.
Aranžman sa MMF-om nerijetko podrazumijeva smanjenje plata i penzija
Iz Ministarstva finansija ističu da sada ne postoji potreba za aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), ali ne isključuju ni tu mogućnost.
– U ovom trenutku ne postoji potreba zaduživanja kod MMF-a, ali, imajući u vidu da je međunarodno tržište i dalje nestabilno i nepredvidivo, u slučaju dodatnih šokova, razmotrićemo i tu mogućnost, što bi za
crnogorske finansije unijelo dodatnu sigurnost za finansiranje svih potreba, ali i djelovalo kao pozitivan signal stranim partnerima o pouzdanosti Crne Gore – rekli su iz Ministarstva finansija.
Kaluđerović smatra da se aranžman sa MMF-om još uvijek tiho pominje, ali je, kako je kazala, to prije zbog činjenice da MMF postavlja stroge uslove prilikom aranžmana koji idu u pravcu racionalizacije potrošnje kako bi se konsolidovale finansije. – To nerijetko podrazumijeva zamrzavanje i čak smanjenje izdataka za zarade u javnom sektoru, penzije, kao i smanjenje brojnih drugih oblika tekuće potrošnje. Pitanje je koliko je bilo ko u Crnoj Gori trenutno spreman da uđe u takav aranžman – upozorila je Kaluđerović.
Pobjeda
