Istoričar Niall Ferguson upozorio je u petak da svijet mjesečari u eru političkih i ekonomskih preokreta sličnih 1970-ima – samo još gore.
Govoreći za CNBC na Ambrosetti Forumu u Italiji, Ferguson je rekao da se katalizator potreban da se podstakne ponavljanje 70-ih – naime inflacija i međunarodni sukobi – već dogodio.
“Sastojci 1970-ih već su na mjestu”, rekao je Ferguson, viši saradnik porodice Milbank na Hoover Institutionu, Univerzitet Stanford, Steveu Sedgwicku za CNBC.
Ferguson je rekao da su se događaji katalizatora već dogodili i potaknuli ponavljanje 70-ih, razdoblja koje su karakterisali finansijski šokovi, politički sukobi i građanski nemiri. Ipak, ovaj put je vjerovatno da će ozbiljnost tih šokova biti veća i dugotrajnija.
“Poremećaji iz 1970-ih već su prisutni”, rekao je Ferguson.
“Greške monetarne i fiskalne politike od prošle godine, koje su pokrenule ovu inflaciju, vrlo su slične 60-ima”, rekao je, uspoređujući nedavna poskupljenja s uporno visokom inflacijom 1970-ih.
“I, kao i 1973., dobijate rat”, nastavio je, referirajući se na Arapsko-izraelski rat iz 1973. – poznat i kao Yom Kippur rat – između Izraela i koalicije arapskih država predvođenih Egiptom i Sirijom.
Kao i s trenutnim ruskim ratom u Ukrajini, arapsko-izraelski rat iz 1973. doveo je do međunarodnog uplitanja tadašnjih supersila Sovjetskog Saveza i SAD-a, što je izazvalo širu energetsku krizu. Samo taj put sukob je trajao samo 20 dana. Ruska ničim izazvana invazija na Ukrajinu sada je ušla u šesti mjesec, što sugeriše da bi sve posljedice za energetska tržišta mogle biti daleko gore.
“Ovaj rat traje mnogo duže od rata iz 1973., tako da će energetski šok koji uzrokuje zapravo biti dugotrajniji”, rekao je Ferguson.
Političari i lideri centralnih banaka natječu se kako bi ublažili najgore učinke padavina, podizanjem kamatnih stopa u borbi protiv inflacije i smanjenjem zavisnosti od uvoza ruske energije.
No Ferguson, koji je autor 16 knjiga, uključujući i njegovu posljednju “Propast: Politika katastrofe”, rekao je da nema dokaza koji bi sugerisali da se sadašnje krize mogu izbjeći.
“Zašto ne bi bilo tako loše kao 1970-ih?” On je rekao. “Izaći ću u nedoumicu: Razmotrimo mogućnost da bi 2020-e zapravo mogle biti gore od 1970-ih.”
Među razlozima za to, rekao je, trenutno su niži rast produktivnosti, viši nivoi duga i nepovoljnija demografija sada u odnosu na prije 50 godina.
“Barem ste 1970-ih imali detant između supersila. Trenutno ne vidim puno detanta između Washingtona i Pekinga. Zapravo, ja vidim suprotno”, rekao je, misleći na nedavne sukobe oko Tajvana.
Ljudi vole da vjeruju da se globalni šokovi događaju s određenim stupnjem reda ili predvidljivosti. Ali to je, rekao je Ferguson, zabluda.
Zapravo, umjesto da budu ravnomjerno raspoređene kroz istoriju, poput zvonaste krivulje, katastrofe se obično događaju nelinearno i sve odjednom, rekao je.
“Raspodjele u istoriji nisu normalne, posebno kada je riječ o stvarima poput ratova i finansijskih kriza ili, što se toga tiče, pandemija”, rekao je Ferguson.
“Počinjete s kugom – ili nečim što ne viđamo često, stvarno velikom globalnom pandemijom – koja ubija milione ljudi i remeti ekonomiju na razne načine. Zatim ste to pogodili velikim šokom monetarne i fiskalne politike. I onda dodate geopolitički šok.”
Kao primjer, Ferguson je rekao da je anketirao u;esnike Ambrosettija — foruma u Italiji na kojem su u;estvovali politički lideri i poslovna elita — i pronašao niske jednocifrene procente koji očekuju pad ulaganja u Italiji u narednim mjesecima.
“Ovo je zemlja koja ide prema recesiji”, rekao je.
Izvor: SEEbiz
