Ruska ekonomija teško može izdržati koordinisane sankcije Zapada

Dodajte komentar

Rusija je u proteklih sedam godina jačala svoju ekonomsku nezavisnost i gradila finansijsku odbranu, ali dugoročno gledano malo je vjerovatno da će njena ekonomija izdržati navalu koordiniranih sankcija sa Zapada, ocjenjuje u petak Reuters.

Evropska unija i Sjedinjene Države počeli su nametati nove sankcije Rusiji nakon što je predsjednik Vladimir Putin poslao tenkove u Ukrajinu, proširujući dosadašnje sankcije uvedene nakon odluke da prizna nezavisnost dviju odcijepljenih ukrajinskih regija.

“Ideja da Rusija neće biti pogođena sankcijama je pogrešna. Negativni učinci možda se neće osjetiti odmah, ali sankcije će dugoročno oslabiti ekonomske potencijale Rusije”, rekao je za Reuters Christopher Granville, izvršni direktor konsultantske kompanije TS Lombard i stručnjak za Rusiju.

Mjere koje je poduzeo Zapad uključuju sankcije i zamrzavanje imovine više ruskih banaka i poslovnih ljudi, zaustavljanje pristupa finansiranju u inostranstvu, zamrzavanje projekta gasovoda vrijednog 11 milijardi dolara do Njemačke i ograničavanje pristupa visokotehnološkim proizvodima kao što su poluprovodnici.

Rusija tvrdi da su sankcije protivne interesima onih koji su ih uveli, te da neće naštetiti njenoj ekonomiji budući da ima 643 milijarde dolara u deviznim rezervama i rastuće prihode od nafte i gasa.

Zahvaljujući tim činjenicama, uz suficit tekućeg budžeta od 5 posto godišnjeg BDP-a i odnos duga u BDP-u od 20 posto, što je među najnižim u svijetu, ruska ekonomija smatra se vrlo otpornom na finansijske napade. Uz to, samo polovina ruskih obveza je u dolarima, što je znatno manje u odnosu na 80 posto prije dvije decenije.

Te statistike proizlaze iz godina štednje nakon sankcija uvedenih protiv Rusije pošto je anektirala Krim 2014. godine.

Prema Granvilleu, rastuće cijene nafte osiguraće Rusiji dodatnih 1,5 bilijuna rubalja (17,2 milijarde dolara) ove godine od poreza na dobit energetskih kompanija. Međutim, ta vrsta autarkije ima svoju cijenu – produbljivanje izolacije od svjetse ekonomije, tržišta i ulaganja, istakao je.

“Rusija će se tretirati kao neprijateljska država odsječena od globalnih tokova, ulaganja i drugih normalnih ekonomskih interakcija koje doprinose životnom standardu, prihodima, produktivnosti i profitabilnosti kompanija”, rekao je.

Znakovi ekonomske ranjivosti već su prisutni. Prihodi ruskih domaćinstava još uvijek su ispod nivoa iz 2014., a prema podacima Svjetske banke, 2019. godine – prije nego što je izbila pandemija covida-19 – godišnji BDP bio je procijenjen na 1,66 bilijuna dolara, daleko ispod 2,2 biliona dolara iz 2013.

Sergej Guriev, profesor ekonomije na francuskom Sciences Pou i bivši glavni ekonomista Evropske banke za obnovu i razvoj, istakao je da ruski nominalni BDP po stanovniku, dvostruko veći od kineskog u 2013., sada zaostaje. “U 2013. Rusija je bila zemlja s visokim dohotkom i aktivno je pregovarala o pristupanju OECD-u. Rusija se sada vratila u status zemlje srednjeg dohotka”, rekao je Guriev, prenosi Reuters.

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *