Bankar podcast: Nikola Fabris, viceguverner Centralne banke Crne Gore

Viceguverner Centralne banke Crne Gore i jedan od najuticajnijih ekonomista u regionu Nikola Fabris gost je treće emisije Bankar podcasta, koju možete pogledati na našem YouTube kanalu na sljedećem linku:

Novinarka Bojana Despotović sa Fabrisom je razgovarala o njegovom djetinjstvu, obrazovanju, danima provedenim na Ekonomskom fakultetu u Beogradu koji je završio kao student generacije. Fabris je govorio o svojim prvim poslovima, poslovnim ponudama koje je odbio, saradnicima, te tome što je jedini čovjek iz Crne Gore koji je prisustvovao svim emisijama državnih obveznica do sada, ali i o aktuelnim pitanjima poput inflacije i programa “Evropa sad”.

O djetinjstvu

– Kada se sjetim djetinjstva prvo pomislim kako je to bio bezbrižan period i kako nijesmo bili ni sa čim opterećeni. Sjetim se jedne potpuno drugačije Budve, u kojoj su na svakom uglu bile livade i parkove u kojima smo se družili. Jako mnogo smo se družili i provodili puno vremena na igralištu. Nezamislivo je bilo da neko hoće da ostane kući da gleda televiziju i da neće da izađe. Mobilni telefoni nijesu postojali. Imam brata koji je tri i po godine mlađi od mene i stalno smo bili zajedno. Tada su ljudi bili mnogo bliži, nijeste morali da se najavite nekome kada biste otišli u goste, ljudi nijesu zaključavali vrata sa pet brava, mnogo su se više družili i pomagali.

O fakultetu

– Poslije srednje ekonomske škole logičan nastavak je bio ekonomski fakultet koji sam uspio da završim u roku od četiri godine, što je bio startni cilj. Za razliku od velikog broja mojih kolega koji nijesu znali da se snađu na fakultetu, mislim da sam uspio da se dobro organizujem. Ključ je u tome da podijelite dan na dio koji ćete provesti na predavanjima, dio za slobodno vrijeme i dio za učenje. Preporuka studentima je da tokom semestra imaju kontakt sa predavanjima, pročitaju knjigu i podvuku ono što je bitno, a par nedjelja pred ispit počnu glavno učenje.

O prvom poslu

– Prvi dopunski posao počeo sam da radim kao student četvrte godine u Beogradskoj otvorenoj školi. To je bilo alternativno obrazovanje za studente četvrte godine fakulteta. Prvog dana nakon diplomiranja krenuo sam da radim na Ekonomskom institutu, a šest mjeseci nakon završetka studija počeo sam da radim i na fakultetu. Narednih 13 godina uporedo sam radio na fakultetu i institutu. Učenje se isplatilo, a imao sam i sreće.

O Centralnoj banci

– Od početka 2004. sam u CBCG, gdje sam došao na poziv tadašnjeg guvernera Ljubiše Krgovića. Ideja je bila da ostanem dvije godine i formiram jednu vrstu centra za makroekonomska istraživanja i analize. Prije desetak dana navršilo se 18 godina od kada radim u CBCG. Posao u CBCG je privilegija za sve koji imaju priliku da u njoj rade. Posao se sada višestruko uvećao, ali imate odlične uslove za rad i svi zaposleni imaju mogućnost usavršavanja na kursevima u zemlji i inostranstvu.

O poslovnoj ponudi MMF-a

– To je bila finansijski vrlo atraktivna ponuda za nekoga u 40-im godinama da postane dio višeg menadžmenta u MMF-u. Zaključio sam da to nije najbolja opcija jer mi život u Americi nije bio privlačan, iako sam dobio mnogo bolje finansijske uslove nego što sam imao u Crnoj Gori. U to vrijeme kćerka mi je bila mala, plašio sam se kako bismo se svi snašli. Bio sam vrlo zadovoljan sa poslom na fakultetu i u CBCG, u povoju su bili brojni projekti koje smo pokrenuli u CBCG. Nije u životu sve zaraditi što više pare.

O investitorima i emisiji obveznica

– Percepcija investitora o Crnoj Gori je promjenjiva u zavisnosti od okolnosti. Na prvoj emisiji 2012. godine je bila jako loša. Uvijek postoji nepovjerenje kada se prvi put pojavljujete. Mi smo imali loše makroekonomske performanse, a pritisak da nam treba novac.Vremenom se percepcija investitora prema Crnoj Gori mijenjala, kao da postajete prijatelj kojeg bolje upoznaju.

O inflaciji

– Plašio bih se inflacije kada bi ona bila unutrašnji problem Crne Gore. Kada nije unutrašnji problem Crne Gore imam manju dozu zabrinutosti i straha jer je to globalni problem. Nešto višu inflaciju je realno očekivati u ovoj godini, ne samo u Crnoj Gori, nego u svijetu. Dok je visoka inflacija u eurozoni biće i u Crnoj Gori, kada krene da pada u eurozoni, krenuće i u Crnoj Gori. U ovom trenutku ECB smatra da još nije došlo vrijeme za zatezanje monetarne politike zbog preovlađujućeg mišljenja da su ekonomije članica eurozone još ranjive, te da bi veliko stezanje kamatnih stopa koje bi uticalo na smanjenje inflkacije vjerovatno negativno uticalo na ekonomski rast. Tako da je trenutna procjena da je veća šteta od smanjenja ekonomskog rasta, nego što je korist od obaranja inflacije.

O cijenama goriva

– Lično smatram da je odavno trebalo nešto uraditi po pitanju cijena goriva. Nijesam siguran da je dobra mjera ograničavanje cijena naftnih derivata jer na taj način teret prebacujete na uvoznike i benzinske pumpe, ali sam sasvim siguran da je mnogo logičnije bilo da se smanje akcize i druga opterećenja koja predstavljaju veći dio cijene goriva.

Smanjenje akciza je mač sa dvije oštrice. Sa jedne strane bilo bi bolje što više smanjiti da biste na taj način imali što manji udar na standard građana i infalciju, a sa druge strane ako previše smanjujete akcize opet značajno smanjujete budžetske prihode. Po meni, akcize bi bar za 20 odsto trebalo da budu niže. Što više to bi bilo poželjnije, ali 20 odsto bi bio prihvatljivi minimum.

O programu „Evropa sad“

– Ovaj program nosi veliki broj rizika, ali to ne znači nužno da će se ti rizici realizovati. Naše mišljenje i MMF-a bilo je da je mnogo bolje da se program sprovede fazno, pa da onda ako vidite da je jedna faza uspješna idete dalje, a ako nije uspješna stajete i radite korekciju. Ovako postoji mnogo neizvjesnosti oko toga kako će se ovaj program odraziti na budžet. Moramo imati u vidu prisustvo pandemije koja utiče na ekonomsku aktivnost i turizam kao ključnu djelatnost. Ako bude dobra turistička sezona, imaćemo mnogo bolje budžetske podatke nezavisno od programa „Evropa sad“. Ali ako bude bila loša turistička sezona, uz program „Evropa sad“ možete imati ozbiljnu fiskalnu neravnotežu.

O povećanju PDV-a

– Ne bih ništa isključio, ali to su odluke koje će na kraju donijeti političari.