Granica za penzionisanje građana u regionu, ali i u razvijenim evropskim ekonomijama dosta je stroga. Nove zakone za odlazak u penziju osim Crne Gore, već su dobile Hrvatska i Poljska. Riječ je o pravilima koja će njihovi sistemi primenjivati tokom narednih deset godina. Praktično, najstariji građani u ovim zemljama u penziju će ići sa navršenih 65 godina odnosno 67 godina za muškarce, a granica će se pomjerati svake godine. Hrvatska vlada tako je zakonima utvrdila da do 2030. za žene starosnu granicu podigne na 65, dok je za muškarce u planu da do 2038. to bude 67 godina.
Velika Britanija i Finska u međuvremenu će povećati granicu na 68 godina. U SAD, Australiji i u Norveškoj u penziju se već ide sa 67 godina, a u Austriji i Kanadi sa 65.
U Njemačkoj je takođe usvojen novi zakon koji predviđa postepeno povećavanje starosne granicu za odlazak u penziju. I žene i muškarci u penziju idu sa 65 godina i 7 meseci. Plan je da se ova granica do 2029. pomjeri na 67 godina.
U Italiji je trenutno starosna granica za odlazak u penziju za muškarce 66 godina i 3 mjeseca, dok je za žene 63 godine i 9 meseci. Do 2021. u planu je da se granica podigne na 67 za oba pola.
S druge strane, u Ukrajini gdje su prosječne penzije minimalne i iznose manje od 100 eura, muškarci u penziju idu sa 60 godina i šest mjeseci, a žene sa 58 godina. Do 2021. postepeno će se pomjerati granica i u ovoj zemlji – žene će moći da idu u penziju sa 60, a muškarci sa 62 godine.
(Blic)
