Premijer Duško Marković poručio je da u regionu Zapadnog Balkana više nema dileme da sve države žele članstvo u Evropskoj uniji. Ipak, ističe, iz našeg regiona moraju Briselu biti upućivani nedvosmisleni signali da smo spremni i odlučni da ispunimo ključni zahtjev EU-bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan. Vjeruje i da će Crna Gora i prije 2025., za kada je EU najavila naredno proširenje, zaključiti pregovarački proces.
“Neću reći ništa novo ako kažem da u regionu više nemamo dilema oko ključnog cilja za sve naše države članstvo u EU. I neću obrazlagati zašto je to najbolje rješenje, svima nama ovdje, a ubijeđen sam i ogromnoj većini naših građana, to je više nego jasno. Već toliko puta smo ponovili poznate argumente. U zonu nekada manje, a nekada i više uočljivih razlika, ulazimo kada se dotaknemo pitanja kojim putem, kojom brzinom i sa kakvom odlučnošću želimo da ostvarimo taj cilj. Moramo naravno imati u vidu da odgovori na ta pitanja ne zavise isključivo od nas samih”, rekao je Marković, otvarajući konferenciju “Izazovi na putu ka Evropskoj uniji“, koju organizuje Privredna komora Crne Gore u saradnji sa Ministarstvom nauke.
Naš partner u ovom poduhvatu su, ističe on, zemlje članice Evropske unije.
“Vodeći dakle računa i o tim aspektima, jasno je da iz regiona moramo slati snažne, nedvosmislene i pouzdane signale o našoj spremnosti i odlučnosti da ispunimo ključni zahtjev Brisela, formulisan u poruci- u našem društvu želimo bezbjednosno siguran i ekonomski stabilan Zapadni Balkan“, ističe Marković.
On je ocijenio da je region pokazao partnerima iz EU da je spreman na dijalog i da je novouspostavljena praksa čestih neposrednih susreta premijera ojačala i razumijevanje i povjerenje među njima.
“Mudro je takođe da koristimo, da ih tako nazovem – pomoćne mehanizme koje nam je EU stavila na raspolaganje kroz Berlinski proces u prethodne četiri godine. Neke smo iskoristili, neke čini mi se i nijesmo u dovoljnoj mjeri. Kao važna nadogradnja politike EU prema našem regionu, Berlinski proces je ojačao nadu za brže unapređenje životnog standarda naših građana. Da bismo to ostvarili, moramo realizovati krupne infrastrukturne projekte koji će nas bolje i efikasnije povezati, a za to nam je neophodan novac iz evropskih fondova. Ozbiljan novac, rekao bih. Tu vjerujem postoji dosta prostora za bržu realizaciju, za bolju pripremu tih projekata kao i za konkretniju i osjetniju finansijsku pomoć EU. U susret narednom Samitu u Londonu, tome bi smatram trebalo da posvetimo punu pažnju“, cijeni Marković.
“Sasvim otvoreno mogu da vam saopštim da je takvom rezultatu umnogome doprinijelo i članstvo Crne Gore u Sjevernoatlantskom savezu, jer smo u prethodnih pet mjeseci itekako osjetili pojačano interesovanje stranih investitora i veće povjerenje međunarodnih finansijskih institucija. To je naravno rezultat našeg posvećenog rada, ali dobrim dijelom i povjerenja i sigurnosti koje nam je u njihovim očima donijelo članstvo u NATO. Stoga će Crna Gora biti snažan zastupnik daljeg proširenja Alijanse na sve države regiona kojima je to cilj“, rekao je Marković.
Premijer je zaključio da vjeruje da će Crna Gora i prije 2025, za kada je EU najavila naredno proširenje, zaključiti pregovarački proces i da mi evropske integracije ne posmatramo kao trku sa zemljama regiona već je cilj implementacija evropskih standarda kako bi građani osjetili boljitak.
Na dvodnevnoj konferenciji, tokom koje će biti organizovano nekoliko panel-diskusija, učestvuju predsjednik Vlade Republike Makedonije Zoran Zaev, predsjedavajući Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, zamjenica predsjednika Vlade Republike Albanije Senida Mesi, potpredsjednik Vlade Republike Srbije Rasim Ljajić, potpredsjednik Evropske banke za obnovu i razvoj Pjer Heilbron, bivši predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović, nekadašnji predsjednik Slovenije Milan Kučan kao i više ministara, istoričara, ekonomista i eksperata raznih profila.
CdM
