Predlogom budžeta za 2017. godinu težilo se maksimalnom očuvanju standarda ukupnog stanovništva. Nismo se odlučili na povećanje stope PDV-a, jer bi to dovelo do rasta cijena i pada životnog standarda. Nismo povećali poreske stope na dohodak fizičkih lica, jer bi to dovelo do smanjenja plata i u javnom i u privatnom sektoru. Nismo se odlučili na značajnije smanjenje ukupnih socijalnih davanja, jer bi to bilo široko i nepotrebno, ali ni na smanjenje penzija i ukidanje radnih mjesta iako je takav pristup bio u nekim zemljama regiona. Obezbijeđena je redovna isplata zarada i svih davanja. Redovnost i stabilnost su ciljevi koje ovakav predlog budžeta nosi sa sobom – poručio je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem Milutin Simović.
On je na konferenciji za medije povodom jučerašnje sjednice Vlade, kazao da se novim Vladinim mjerama ne ugrožava stabilnost funkcionisanja države i svih njenih institucija i stabilnosti javnih funkcije države.
Simović je istakao da su se prethodnih dana u javnosti pojavile tendenciozne i netačne informacije o predlogu budžeta za 2017. godinu.
„Dužnost opozicije, medija i sindikata je da analiziraju i kritikuju Vladine stavove. Za nas je to poželjno i to je jedan od uslova da bi Vlada unaprijedila svoj rad. Dijalog kojem smo svjedočili proteklih dana dešavao se pred očima javnosti i sigurni smo da ona može da razazna utemeljenost tih stavova i da razlikuje ono što je opravdano od politikanstva i populizma“, saopštio je on.
Prema njegovim riječima, jedan od prioriteta ovakvog predloga budžeta je očuvanje stabilnosti javnih finansija. Saopštavano je, kaže on, da su predložene mjere socijalno nepravedne i da će najveći teret podnijeti najsiromašniji. Međutim, dodaje Simović, činjenice govore drugačije.
„Predložene mjere se odnose i na prihodnu i na rashodu stranu, pri čemu se teret ne prebacuje na privredu i ne ugrožava stabilnost funkcija države, a uz to se vodilo računa o očuvanju socijalne pravičnosti. Nismo se odlučili za populističke mjere, jer smatramo da posao odgovorne Vlade ne smije da bude dodvoravanje javnost, već da vodi zemlju odgovorno“, napominje on.
Simović dalje navodi da je predlogom budžeta za 2017. obezbijeđeno očuvanje prethodno povećanih zarada u prosvjeti i zdravstvu, a u narednom periodu će se, tvrdi on, preko izmjena i dopuna Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru sagledati pitanja koja idu u prilog poboljšanju standarda zaposlenih u ovim oblastima.
Vlada je, prema njegovim riječima, odlučna u namjeri da poveća poresku diciplinu i da se bori protiv sive ekonomije u svim njenim pojavnim oblicima.
Simović naglašava da je u javnosti bilo i dosta priče o mjeri usklađivanja bruto zarade po osnovu minulog rada.
„Bilo je netačnih tumačenja da se neće obračunavati ukupni minuli rad. Činjenica je da zaposlnima u javnom sektoru neće biti povećana zarada za minuli rad u 2017. i 2018., što znači da će se obračunavati minuli rad po osnovu svih prethodnih godina“, podvlači on.
Govoreći o smanjenju naknada za majke troje i više djece, Simović je rekao da su međunarodni partneri davali dosta sugestija o tom pitanju. Oni su, navodi potpredsjednik Vlade, jasno saopštili da je to naknada koje se dodjeljuje bez ikakvih materijalnih kriterijuma i da ona negativno utiče na tržište rada, te da izaziva značajne nejednakosti u iznosima socijalnih davanja.
„Preporuke su bile različite i veoma često se dalo čuti o njihovom ukidanju. Suočavajući se sa ovim odlučili smo se za smanjivanje na 264, odnosno 144 eura. Uporedimo smanjene iznose sa činjenicom da je materijalno obezbjeđenje za porodicu od pet i više članova 120 eura i uporedimo ih sa prosječnom penzijom od 284 eura ili sa najnižom penzijom koja iznosi 120 eura. Mislimo da ovi iznosi sami po sebi dovoljno govore. Mislimo da ukupni sistem socijalne i dječije zaštite treba u cjelosti preispitati. Konačni sud o našem predlogu zakonu daće Ustavni sud“, rekao je Simović i dodao da predložene mjere ne zadiru u institut stečenih prava.
„Vlada želi da ova, ali i sva druga pitanja rješava u otvorenom dijalogu sa socijalnim partnerima, sindikatima i predstavnicima poslodavaca. To radimo ovih dana. Socijalni dijalog će biti nastavljen sve do usvajanja Zakona o budžetu. Otvreni smo prema javnosti i nadamo se da će i mediji dati adekvatan doprinos“, poručio je on.
