Što manje keša u ekonomiji, države bogatije – primjer Skandinavije

Dodajte komentar

Od Evropske centralne banke i Venecuele, do Indije, vlasti zemalja širom svijeta polako smanjuju i prestaju sa upotrebom gotovine, a naročito sa novčanicama velike vrijednosti, koje preferiraju mafijaši i dileri droge.

Međutim, kada je riječ o Skandinaviji, ona je, u ovom procesu, daleko ispred svih i ovaj region se smatra pionirom u globalnoj tranziciji ka post-gotovinskom društvu. Prednost elektronskog plaćanja je u tome što ono smanjuje utaju poreza, koja je ključna za finansiranje skandinavskih država blagostanja.

Danska, zajedno sa susjednom Švedskom, danas je jedna od zemalja sa najnižim procentom novčanica i kovanog novca u opticaju. Ne tako davne 1991. godine keš i čekovi su činili 82 odsto danskih transakcija. Međutim, čekovi su nestali iz upotrebe krajem ’90ih a upotreba keša je bila sve manja iz godine u godinu.

grafik

Prema izvještaju Poreske uprave u Danskoj, iz marta ove godine, obim sive ekonomije ove zemlje opao je za trećinu između 2012. i 2014. godine, tačnije od 45 milijardi na 31 milijardu kruna. Ministarstvo nije uticalo na ovo smanjenje, a upotreba gotovine je takođe pala tokom ovog perioda.

Ipak, Skandinavski pomak od upotrebe gotovine ima jednako veze sa pogodnostima elektronskog plaćanja, kao i sa borbom protiv kriminala. Prema izvještaju Danske centralne banke, iz juna ove godine, cijena korišćenja keša u transakcijama je gotovo dvostruko veća od  plaćanja debitnim karticama. Prema ovom izvještaju, govotovo da nema prodavnice u Danskoj koja preferira keš u odnosu na elektronsko plaćanje, a kao glavni razlog navode strah od pljačke.

Najnoviji oblik elektronskog plaćanja, koji se u Danskoj proširio brzinom munje je MobilePai, aplikacija koja omogućava korisnicima da lakše obave kupovinu ili pošalju novac prijateljima i porodici, koristeći svoj mobilni telefon.

Skandinavska tranzicija ka bezgotovinskom društvu će se nastaviti. Danska vlada je dozvolila pojedinim radnjama da odbiju gotovinska plaćanja, dok Centralna banka razmatra upotrebu virtuelnih valuta, u skladu sa novim potrebama tržišta i razvitka tehnologije.

Ekonomski online

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *