Po zahtjevu banjalučke Komercijalne banke na dobošu Kotorska palata Beskuća

Dodajte komentar

Kotorska palata Beskuća, vlasništvo biznismena Vojina Lazarevića, prodaje se po zahtjevu banjalučke Komercijalne banke. Vansudska prodaja sprovešće sejavnim nadmetanjem 16. decembra u Kotoru, navodi se u informaciji koju je juče razmatrala Vlada.

Preskupo

Zakonom o zaštiti kulturnih dobara, naime, propisano je da država, ili opština imaju pravo preče kupovine kulturnog dobra uprivatnoj svojini. Uprava za zaštitu kulturnih dobara preporučila je da se iskoristi to pravo i kupi palata Beskuća. Ministarstvo kulture i opština Kotor, međutim, nijesu bili zainteresovani, prvenstveno, zbog visoke početne cijene. Uz to, Ministarstvo kulture je saopštilo da nije prepoznalo potrebu da bude vlasnik tog objekta “budući da nema predviđenu namjenu za njegovo korišćenje”, pa je preporučilo Vladi da se odrekne prava preče kupovine.

Palata Beskuća je u starom gradskom jezgru, a sagrađena je 1776. Godine. Ima prizemlje i tri sprata. Pripadala porodici Beskuća iz Prčanja, koja se uzdigla krajem XVIII vijeka, kada je i dobila plemićki status. Porodična legenda kaže da je konte Jozo Beskuća imao 99 kuća i htio 100, kako bi promijenio prezime u Stokuća, što mu nije pošlo za rukom. Početkom XIX vijeka, palata je prešla u vlasništvo grada i postala sjedište sreskog suda, u čijem su se arhivu čuvale knjige kotorskih notara od XIV do XVIII vijeka, što je jedna od najdragocjenijih zbirki istorijskog arhiva u Kotoru.

Od Pime do Rudnapa

Lazarević, koji potiče iz kotorske advokatske porodice, kupio je palatu u jeku svog političkog i ekonomskog uspona početkom posljednje decenije 20 vijeka i u njoj smjestio kompaniju Pima. Palatu je založio za 20 miliona eura kredita, koji je trebalo da bude vraćen prije šest godina. Kao član Narodne stranke bio je od 1992. do 1996. poslanik crnogorskog i saveznog parlamenta. Bio je član upravnog odbora Jugopetrola i Elektroprivrede, a potom savjetnik tadašnjeg premijera, a sada predsjednika države Filipa Vujanović. U kompaniju EFT, najvećeg regionalnog trgovca električnom energijom, čiji je jedan od vlasnika Vuk Hamović, Lazarević je ušao 1997. godine, da bi početkom novog vijeka osnovao svoju dilersku kuću Rudnap.

Prema pisanju srpskih medija ovaj energetski magnat je pred bankrotom, jer duguje 110 miliona, a njegove kompanije 260 miliona eura. Račun firme mu je u blokadi duže od godinu. Prema saznanjima medija u Alabaniji je ostao bez 15 hektara zemlje 30 kilometara zapadno od Tirane, na kojoj je s partnerom iz BiH trebalo da gradi terminal za naftu i gas.

Pobjeda

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *