U Osnovnom sudu u ovoj i prethodnoj godini nije bilo predmeta formiranih po optužbi za krivično djelo prouzrokovanje lažnog stečaja, rečeno je Pobjedi u odgovoru na pitanje kako stati na kraj zloupotrebama u stečaju, čija posljedicaje blizu 140 miliona eura nenaplativog poreskog duga.
Predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić je kazao da je bilo pokušaja da se prije pokretanja stečajnog postupka kompanije oslobode imovine kako se povjerioci ne bi mogli namiriti, ali je sud reagovao na adekvatan način.
Namjere
“U dosadašnjoj praksi Privrednog suda pokazalo se da je u određenim slučajevima postojala namjera stečajnih dužnika da se prije pokretanja postupka, preduzimanjem određenih radnji među kojima su oslobađanje imovine, na taj način kroz stečajni postupak onemoguće da se potraživanja namire. Upravo kroz pobijanje radnji stečajnog dužnika, stečajni upravnici su u slučajevima za koje su ocijenili da su cjelishodni, u skladu sa ovlašćenjima koja im pruža Zakon o stečaju, preduzeli određene radnje i pokrenuli postupke kako povjerioci ni na koji način ne bi ostali oštećeni i kako bi se ostvario jedan od osnovnih ciljeva stečajnog postupka namirenje povjerilaca. Na ovaj način, Privredni sud je pokazao da je kroz stečajni postupak spreman i može da se bori sa svakom vrstom zloupotrebe za koji je nadležan“, objasnio je Jovanić za Pobjedu koja je ovu temu “osvijetlila” iz više uglova, tragom ocjene DRI da postoje zloupotrebe stečajeva.
Da bi se to zaustavilo, DRI je predložila donošenje zakona o privremenom ograničenju prava obavljanja privrednih i drugih djelatnosti i zakona o ličnom identifikacionom broju. Jovanić je kazao da Privredni sud podržava jačanje zakonske regulative, čiji cilj je sprečavanje zloupotreba.
“Jačanje zakonske regulative i donošenje novih zakona koji su primjenljivi u praksi, a naročito u cilju sprečavanja bilo kakvih zloupotreba, pogotovo instituta stečaja, ima apsolutnu podršku Privrednog suda. Tim prije što bi se uz postojeće mjere propisane Zakonom o stečaju, mogućnost zloupotrebe tako važnog instituta svela na minimum”, rekao je Jovanić.
Nije alarmantno
Važeći zakon, kako je naveo, i sada kroz institut pobijanja pravnih radnji stečajnog dužnika daje mogućnost da stečajni upravnik, u ime stečajnog dužnika, i povjerioci koji smatraju da postoji namjera stečajnog dužnika da određenim radnjama pokuša da zloupotrijebi stečajni postupak, mogu pobijati te pravne poslove i druge pravne radnje zaključene, odnosno preduzete prije otvaranja stečajnog postupka, a kojima se narušava ravnomjerno namirenje stečajnih povjerilaca ili oštećuju povjerioci, kao i pravne poslove i druge pravne radnje kojima se pojedini povjerioci stavljaju u povoljniji položaj. Komentarišući podatak da je u ovoj godini 353 društva otišlo u stečaj i to čak 339 po prijedlogu njihovih osnivača, a ne povjerilaca, Jovanić kaže da to nije alarmantno.
– Statistički podatak koji je sud nedavno objavio da je u ovoj godini prijedlog za pokretanje stečajnog postupka u većini slučajeva podnijet od strane vlasnika, ne treba posmatrati kao alarmantan, budući da se u bitnom ne razlikuje u odnosu na prethodne godine, precizirao je on.
Jovanić kaže da Privredni sud nema nadležnost da vodi evidenciju o tome da li vlasnici firmi koje odu u stečaj otvaraju nove.
– Da li ta ista lica nakon okončanja stečaja opet registruju nova privredna društava, sud ne može komentarisati, jer u okviru svojih zakonom propisanih nadležnosti ne vodi evidenciju o tome, niti na to može uticati. Upravo kroz jačanje zakonske regulative, koju je DRI predložio, organi koji su nadležni za taj postupak mogu spriječiti ovakve pojave, za koje je DRI utvrdila da postoje, ističe Jovanić
