Infekcije mikrobima otpornim na antibiotike mogle bi da imaju poražavajući uticaj na svjetsku privredu do 2050. godine, takvih razmjera koje mogu da se mjere sa finansijskom krizom 2008. godine, upozorila je juče Svjetska banka i apelovala na preduzimanje hitnih mjera.
U studiji objavljenoj juče, navodi se da bi porast otpornosti mikroba mogla da poveća siromaštvo u svijetu i pogodi prije svega najsiromašnije zemlje. Izvještaj je objavljen prvog dana zasijedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
I svjetske zdravstvene vlasti upozoravaju na opasnost od ovog rastućeg problema, izazvanog prije svega lošom upotrebom antibiotika, koji bi, po njihovoj ocjeni, ako nastavi da raste ovim tempom, mogao da učini medicinu nemoćnom pred banalnim infekcijama i vrate svijet u „medicinski Srednji vijek“.
„Obim i priroda ove ekonomske prijetnje mogla bi da izbriše teško stečene dobitke ekonomskog razvoja i da nas udalji od ciljeva o okončanju ekstremnog siromaštva i povećanju prosperiteta“, rekao je predsjednik svjetske banke Džim Jong Kim.
„Mi treba da djelujemo što hitnije da bi izbjegli potencijalnu krizu“, rekao je on.
Studija pokazuje da bi prema najgorem scenariju otpornost mikroba na antibiotike i druge antibakterijske lekove mogla da dovede do pada BDP-a od više od pet odsto u zemljama sa niskim prihodima i da ubaci do 28 miliona ljudi u siromaštvo do 2050.
Za razliku od finansijske krize 2008. godine, najteže krize od velike depresije 1930-ih godina, ovog puta neće moći da se očekuje srednjoročni ciklični oporavak jer će skupi uticaj rezistentnosti mikroba na tretman i dalje trajati, navela je svjetska banka.
Zaključci izvještaja zasnovani su na svjetskim ekonomskim prognozama te institucije od 2017. do 2050.
Podaci ukazuju da će do sredine ovog vijeka globalni BDP pasti za 1,1 odsto prema scenariju o malom ekonomskom uticaju rezistentnosti na antibiotike, a za 3,8 odsto u najgorem slučaju, ako taj uticaj bude veliki.
U izvještaju se takodje navodi da bi rashodi zdravstva na svjetskom nivou mogli da porastu za izmedju 300 milijardi do više od hiljadu milijardi dolara do 2050. godine, zavisno od raznih scenarija gubitka efikasnosti antibiotika.
Bizlife
Ovim pretplacenim diplomatama birokratskog bankarstva kriza odgovara jer krizom potvrdjuju korisnost postojanja a samim tim bijesne plate i bonuse. Svaka njihova studija je odavno vec pitanje obicne namjestaljke podacima koji sluze unaprijed izabranoj agendi. Odavno vec to nije kreiranje politika i finansiranje projekata koji stvarno doprinose ekonomskom razvoju, posebno od kada Kina vise nije zainteresovana da bude najveci korisnik sredstava SBG.