Savjetnik potpredsjednika Vlade i bivši ministar finansija Radoje Zugić gostujući sinoć na Televiziji Crne Gore saopštio je da država ne planira povećanje PDV-a kao ni smanjenje penzija.
Takođe, Žugić je kazao da građani u stanju socijalne potrebe to pravo moraju ostvariti, ali naglasio i činjenicu da je Svjetska banka kritikovala Zakon o majkama sa troje i više djece jer stvara problem deaktiviranja radne snage i prevođenje na socijalu.
“Planirano je pet miliona za naknadu za majke, a danas je 12 puta taj iznos veći i to je velika stavka u budžetu“, rekao je Žugić.
Poreski dug
Komentarišući poreski dug i optužbe da za vrijeme njegovog mandata nije bio transparentan, Žugić je istakao da je upravo on donio određene elemente koji su dug učinile transparentnim.
“Donijeli smo tzv. crne liste, a ja sam tražio da se povećaju liste sa 100 na 200 dužnika, uz dodatak da za neisplaćene zarade, odnosno javne prihode na zarade i tu imamo listu od 50 dužnika. Objavljuju se četiri puta godišnje i ostvarena je puna transparentnost“, objasnio je Žugić.
Da bi smanjili poreski dug, kako tvrdi bivši ministar, donijet je Zakon o poreskoj administraciji ali dva ključna akta nijesu.
“Predlagao sam izmjenu krivičnog zakonika kojim bi isplata neto zarada bez javnih prihoda na zarade bila krivično djelo. Jedina smo država u regionu koja nema takvu normu. Prema procjenama Poreske uprave, najveća dinamika u dugovanju, za vrijeme mojeg mandata, bio je rast neisplaćenih javnih prihoda na zarade i tu je odgovornost konkretno bivšeg predsjednika parlamenta koji nije dao glas za izmjenu zakonika. Drugi akt koji smo predložili bio je akt o reprogramu poreskih potraživanja. Predložen po principu dobre bankarske prakse, uz davanje garancija, kolaterala i tako dalje. Na kraju se oglasio Ustavni sud i mi smo to morali primijeniti“, tvrdi Žugić.
Borba za firme
Na medijske prozivke da je on odobravao višestruke reprograme, Žugić je kazao da je samo od kompanije koja se često pominje u medijima naplaćeno za pet godina 3,5 miliona eura.
“Ukoliko kompanije imaju potencijala za oporavak, moramo se borimo za njih i za ta radna mjesta. Ne vidim razlog zašto bi ih urušavali“, ocijenio je bivši ministar.
Prema njegovim riječima Rokšped je platio dobar dio duga imovinom, a dokumentacija oko duga Telenora i Societe Generale Montenegro banke nije bila u fiokama Ministarstva finansija.
Kada je u pitanju isplata otpremnina radnicima KAP-a, Žugić je rekao da u bužetu ima novca za isplatu radnika, te da je to sada pitanje za Vladu i ministra ekonomije.
Sanacioni plan
Kako je kazao Žugić, neko mora predložiti plan sanacije javnog duga, ali on ne smije biti udar na ranjive kategorije, pogotovo na sjeveru države. Takođe, on je ponovio da je predložio povećanje akcize na gorivo, te da se mora prodati koncesija na auto-put,
“Očekujem da premijer uskoro izađe sa širokom lepezom socijalnih mjera, a zajedno ćemo naći na adekvatan i ekonomski održiv način rješenje, posebno vodeći računa o sjeveru. Ono što mogu sa sigurnošću reći jeste da će činom ulaska države u Nato BDP sigurno porasti, kao i zapošljavanje“, smatra Žugić.
Dnevne novine
