Eduardo Luis Saverin (Eduardo Luiz Saverin) je javnosti postao poznat kao jedan od četiri osnivača Facebooka jedne od najvećih onlajn društvenih platformi na svijetu.
Saverin je rođen 1982. godine u Sao Paolu u bogatoj jevrejskoj porodici. Otac mu je bio industrijalac, a majka psihološkinja. Sve do 1993. godine sa porodicom živi u Rio de Žanneiru kada se seli u Majami na Floridi gdje će završiti srednju školu, a potom i fakultet.
Na Harvardu, gdje upisuje ekonomiju, upoznaje Marka Cukerberga sa kojim diskutuje o sve većoj potrebi za onlajn društvenom platformom. Tako, na Cukerbergov nagovor, Saverin Facebooku daje početni kapital od 15 hiljada dolara koji mu je obezbijedio trećinu dionica novonastale kompanije.
Njegov „njuh“ za dobre investicije pokazao se vrlo rano. Pored ulaganja u Facebook, tokom studija, Saverin ulaže i 300 hiljada dolara u naftnu industriju.
Nakon lansiranja Facebooka 2004. godine Facebook tim se bez Saverina seli u Kaliforniju, dok on zadržava svoje mjesto biznis menadžera. Tokom vremena je njegova uloga u finansijama Facebooka sve više slabila, a nedugo zatim Facebook protiv Saverina podnosi tužbu zbog navodnog miješanja u posao. Saverin podnosi protivtužbu, nadajući se da će zadržati 30 odsto svojih dionica. Na kraju je uspio da zadrži pravo da njegovo ime bude uključeno u spisak suosnivača sajta, ali su njegove dionice u Facebooku pale na 5 odsto. U septembru 2011. godine Eduardo Saverin odrekao se državljanstva Sjedinjenih Američkih Država kako bi izbjegao porez koji bi morao da plati nakon prvog javnog nuđenja dionica Facebooka i preselio u Singapur gdje i sada živi. Prema The Wall Street Journal-u Saverin je tom prilikom uštedio 700 miliona dolara.
Eduardo Saverin: u avgustu 2016. godine se prema Forbsovoj listi nalazi na 188. mjestu svetskih milijardera, 5. u Brazillu, a zauzima 28. mjesto među milijarderima koji su svoje bogatstvo stekli baveći se novim tehnologijama.
Od 2011. godine Saverin je napravio najmanje 20 ličnih investicija u oblasti tehnoloških startapa, uključujući i višestruko investiranje u singapursku onlajn prodavnicu Redmart. Iako nije učestvovao u stvaranju velikih igrača na prepunom transportnom tržištu kao što su to Uber ili Lift (Lyft) Saverin je uložio novac u dva ovakva startapa. 2014. doprinio je sa 13 miliona dolara startapu nazvanom Flightcar koji omogućava ljudima koji parkiraju svoja vozila na aerodromu da ih iznajme drugim putnicima. Takođe, investirao je novac u Silverkar (Silvercar), startap koji se bavi iznajmljivanjem samo srebrnih Audija A4s.
Saverin i u bioskopima….
Iako fikcija, film „Društvena mreža“ iz 2010. godine zasnovan je na stvarnom događaju. Film prati odnos između Saverina i Cukerberga od osnivanja Facebooka do Saverinove tužbe protiv Cukerberga.
Kako je došlo do neslaganja?
Krajem 2003. godine student Harvarda, Mark Cukerberg je predložio svom kolegi Eduardu Severinu da uloži 15 hiljada dolara na račun u banci koji bi bio dostupan obojici. Novac, uvjeravao je Cukerberg, bi išao do servera koji su trebali da drže sajt koji je Cukerberg želio da razvije. Sajt bi se zvao TheFacebook.com, a Eduardo je pristao da da novac.
Zašto je Cukerberg izabrao Saverina za svog prvog poslovnog partnera?
Business Insider pokušao je da rekonstruiše moguće razloge za početak saradnje ove dvojice studenata iz instant poruka koje je Cukerberg tada slao. U jednoj takvoj poruci prijatelju, Cukerberg opisuje svog novog partnera Saverina kao „vodećeg ulagača“. Saverin je bio bogat, to je Cukerberg htio da kaže.
Cukerberg se, takođe, udružio sa Saverinom jer je odavao utisak nekoga ko zna nešto o poslu. Saverin je bio onaj tip muškaraca koji nose odijelo na predavanja i ostavljao utisak kod ljudi, a Cukerberg nije bio izuzetak, da je povezan sa brazilskom mafijom.
U drugoj instant konverzaciji iz januara 2004. godine Mark Cukerberg opisuje svoju poslovnu saradnju sa Saverinom ovako:
Cukerberg: Eduardo plaća moje servere.
Prijatelj: Budala.
Cukerberg: Ma ne, misli da će zaraditi pare.
Prijatelj: Šta ti misliš?
Cukerberg: Ja ne znam ništa o biznisu. Zadovoljan sam kada napravim nešto dobro.
Iz ovoga možemo zaključiti da je Cukerberg prišao Saverinu jer je imao novac i viziju kako će zaraditi još više novca. Cukerberg je, sa druge strane, samo želio da pravi „nešto dobro“.
Severinovim novcem koji je plaćao servere TheFacebook.com je ugledao svjetlost dana 2004. godine. Bio je instant senzacija na Harvardu. Studenti drugih škola su zahtijevali da se sajt proširi, a Mark i njegove kolege su poslušali.
Šest mjeseci nakon što je proradio sajt Cukerberg i treći suosnicvač Facebooka, Moskovič (Moskowitz) su se preselili u Palo Alto, na Kaliforniji, gdje su planirali da rade na Facebooku u iznajmljeoj kući. Saverin je otišao u Njujork da stažira kod Lehman Brothers.
Prema instant porukama iz ovog perioda prije nego što je otišao na zapadnu obalu Cukerberg je zamolio Saverina da radi na tri stvari: da organizuje kompaniju, prikupi novac i postavi biznis model. Gotovo odmah po Cukerbergovom preseljenju odnos među suosnivačima je počeo da se zaoštrava.
Tada je Saverin učinio nešto što će Cukerberga „izbaciti iz kolosjeka“ – postavio je neovlašćene oglase na Facebook. Da stvar bude gora, oglasi su bili za startap koji je Saverin samostalno pokrenuo – Joboozle. Koliko je ljut na Saverina, vidi se iz mejla koji mu je poslao:
„Razvio si Joboozle znajući da će u jednom trenutku Facebook vjerovatno željeti da pokrene nešto tako. Svi smo se iznenadili jer si praktično razvio nešto sa čime će se kasnije takmičiti Facebook i to je samo po sebi zaista loše. Ali postavljanje oglasa na Facebook kako bi reklamirao ovaj startap, i to besplatno, je zaista zlobno.“
Ono što je konačno zapečatilo odnos između Saverina i Cukerberga je Facebookova potreba za finansiranjem. Prvo ljeto je prošlo i Facebook je bio sve popularniji. Kompanija je zahtijevala ulaganje da bi nastavila sa radom. Nalaženje investitora nije bio težak posao. Ono što je bilo teško je bilo natjerati Saverina da donese odluku. Jednom prilikom mu je Cukerberg ponudio novac za let do Palo Alta, ali Saverin nije prihvatio ponudu. Situacija se vremenom sve više zaoštravala jer bez finansiranja Facebook ne bi mogao da nastavi sa radom, a Cukerberg bi zapao u dugove. Na kraju je Cukerberg odlučio da riješi problem tako što će Saverina izbaciti iz kompanije. U jednoj instant poruci Moskoviću, Cukerberg je objasnio i zašto:
Cukerberg je imao plan da smanji Saverinov ulog u Facebooku tako što će napraviti novu kompaniju, Delaver (Delaware corporation) kako bi dobio staru i onda izvršio preraspodjelu dionica svima sem Saverinu. To je i uradio, s tim što je Saverin ipak zadržao svoje (sada manje) deonice u kompaniji.
Eduardo Saverin trenutno živi u Singapuru sa suprugom i jedan je od najbogatijih ljudi na svijetu.
Bizlife
