Kamata za neblagovremeno plaćanje poreskog duga obračunata je u iznosu 146,5 miliona eura, a Ministarstvo finansija i Poreska uprava planiraju plenidbu, odnosno oduzimanje potraživanja i ostale imovine poreskog dužnika, saznaje Portal Analitika.
Ukupan obračunati poreski dug iznosi 777,6 miliona eura.
Analizom poreskog duga utvrđeno je da se još uvijek nedovoljno, ili uopšte ne koriste pojedini instituti, kao što su plenidba potraživanja i ostale imovine poreskog dužnika. Portal Analitika prenosi djelove opširne informacije Ministarsrtva finansija o mogućnostima naplate poreskog duga.
Poreski dug na dan 20.07.2016. godine iznosio je 777.607.069,36 eura i predstavlja dug obveznika koji imaju iskazana dugovna salda na analitičkim računima. U ovom iznosu duga sadržana je i kamata za neblagovremeno plaćanje u iznosu od 146.582.871,83 eura. Međutim, u navedenom iznosu duga postoji evidentiran dug koji faktički ne postoji, ili onaj koji u ovom trenutku nije naplativ. Evidentirani dug koji faktički ne postoji odnosi se na državne organe. Umanjenjem utvrđenog duga na dan 20.07.2016. godine u iznos dobija se tačan dug u iznosu od 596.430.395,84 eura, navodi se u informaciji Ministarstva finansija.
Poreska uprava je u dosadašnjem periodu za naplatu duga koristila isključivo mjeru plenidbe novčanih sredstava, a za osiguranje naplate uspostavljanje zakonske hipoteke na nepokretnostima i to u nedovoljnom broju slučajeva, a upitana je i utrživost tih obezbjeđenja.
Plenidba novčanih sredstava nije dovoljna
Međutim, plenidba novčanih sredstava nije mogla biti dovoljno efikasan instrument iz razloga što je za poreske dužnike, kao i za pretežan broj privrednih društava bila karakteristična hronična nelikvidnost. Uspostavljanje hipoteke na nepokretnoj imovini poreskog dužnika takođe je često ostalo bez efekta. Naime, imovina velikog broja poreskih dužnika je opterećena hipotekom, ili drugim teretima, a naročito hipotekom ili fiducijom od strane banaka.
Shodno Zakonu o svojinsko pravnim odnosima, postupak naplate imovine obezbijeđene hipotekom pokreće hipotekarni povjerilac prvog reda, te povjerioci koji imaju hipoteke drugog i višeg reda nijesu u mogućnosti da pokrenu postupak naplate, a mogućnost da se naplate imaju samo ako je svoje potraživanje u potpunosti naplatio povjerilac višeg reda. Iz navedenih razloga je neophoddno da poreski organ koristi sva ovlašćenja koja ima shodno Zakonu o poreskoj administraciji i Zakona o sprečavanju nelegalnog poslovanja. Posljednjim izmjenama Zakona o poreskoj administraciji iz 2015. godine proširena su ovlašćenja poreskog organa u pogledu prinudne naplate poreskih obaveza, kao i obezbjeđenja poreskog duga.
Šta je pokazala analiza
Analizom poreskog duga utvrđeno je da se još uvijek nedovoljno, ili uopšte ne koriste pojedini instituti, kao što su plenidba potraživanja i ostale imovine poreskog dužnika. Prema tome, da bi se sprovele mjere naplate potrebno je sinhronizovano koristiti više instrumenata za prinudnu naplatu. Korišćenje instituta plenidbe potraživanja, akcija i udjela u kapitalu drugih privrednih društava, kao i pokretne imovine i zaliha robe sigurno bi povećalo efikasnost naplate i značajno uticalo na odgovornost poreskih obveznika u plaćanju poreskih obaveza. Poseban problem predstavlja isplata zarada zaposlenima, bez istovremene uplate poreza i doprinosa, a da o istom se ne podnese poreskom organu izvještaj o obračunatim porezima i doprinosima. Način prijavljivanja obaveza za poreze i doprinose na lična primanja razlikuje se od načina prijavljivanja drugih vrsta javnih prihoda. U ovom slučaju momenat nastanka poreske obaveze je utvrđen kao momenat isplate zarada. Zbog toga poreski organ nema informaciju o momentu isplate zarada do podnošenja izvještaja o obračunatim porezima i doprinosima od strane obveznika, ili da taj momenat utvrdi inspekcijskim nadzorom, ukoliko obveznik nije podnio izvještaj.
Neblagovremeno plaćanje doprinosa
S obzirom da obveznici koji blagovremeno ne uplate poreze i doprinose najčešće ne prijave blagovremeno poresku obavezu, onda je poreskom organu neophodno da preduzima veliki broj kontrola u cilju utvrđivanja obaveza. Takva situacija značajno utiče na efikasnost rada poreskog organa, jer se angažuje veći broj inspektora na provjerama ispunjavanja poreskih obaveza, a sa druge strane sa zakašnjenjem se dobija informacija o momentu nastanka i visini obaveza. U vezi sa tim postoji mogućnost uvođenja i drugačijeg modela utvrđivanja i plaćanja obaveza za doprinose za socijalno osiguranje, a koji su već usvojile zemlje u okruženju. Postoji mogućnost da se poslodavcima uvede obaveza plaćanja doprinosa za socijalno osiguranje jednom mjesečno, bez obzira da li su isplatili zarade zaposlenima u određenom mjesecu, a da obaveza po osnovu poreza na zarade plaća sa momentom isplate zarada. U tom slučaju bi poreski organ imao jasnu informaciju o poreskom dugu najvećeg broja poreskih obveznika i mogućnost da blagovremeno preduzima mjere naplate, navodi se u dokumentu.
Portal Analitika
