Nakon što je Indeks potrošačkih cijena (CPI), kao opća mjera inflacije u nacionalnim okvirima, u aprilu pokazao ostanak na nivou najdublje deflacije dosad (-1,7%), isto je pokazao i Harmonizovani indeks potrošačkih cijena (HICP) kao uporediva mjera inflacije s članicama EU.
Iako se i CPI i HICP računaju na temelju iste košarice dobara i usluga, razlika je u obuhvatu stanovništva i izvorima za ponderacionu strukturu. Pritom je metodologija za HICP indeks obuhvatnija, naime, odnosi se na ukupnu potrošnju institucionalnih domaćinstava i nerezidenata na ekonomskoj teritoriji, dok se kod CPI indeksa prati samo potrošnja privatnih domaćinstava, kažu analitičari Hrvatske ekonomske komore.
Kao i dosad, u poređenju s Indeksom potrošačkih cijena, inflacija mjerena HICP indeksom pokazuje niži nivo deflacije, u aprilu -0,9%. No, iako se ovaj indeks kreće na nešto višim nivoima od CPI indeksa, trend je istoga smjera, samo je krivulja položenija i pozicionirana bliže nuli. No, ipak treba primijetiti da je razlika između ova dva indeksa trenutno najviša i iznosi 0,8 postotnih bodova.
Naime, deflaciju, odnosno godišnji pad potrošačkih cijena, i CPI i HICP indeks pokazuju za posljednjih deset mjeseci, s time da je prosječna stopa HICP-a bila -0,5%, dok je prosječna vrijednost CPI-a bila dvostruko veća (-1%). Takva je razlika zbog izvora i strukture ponderacije, pri čemu trenutno naj veću težinu predstavlja razlika u ponderu za energiju (koji je u indeksu HICP manji za 6,1 postotni bod) kao snažnoj odrednici trenutnih kretanja indeksa potrošačkih cijena.
Kretanje potrošačkih cijena na ivici ili u nivou deflacije moment je koji je prisutan kod svih članica EU, pod pritiskom niskih cijena sirove nafte, sporog kretanja potražnje i posljedica ruskog embarga. Stoga je i raspon od najniže do najvišeg nivoa inflacije vrlo uzak: od -2,6% u Rumuniji do +1,5% u Belgiji. Pritom je čak 17 članica u aprilu imalo negativnu stopu godišnjeg rasta cijena.
Stoga su nacionalne monetarne politike članica izvan euro područja i ona ECB-a za područje eura, ekspanzivne i fokusirane na podizanje rasta inflacije prema ciljnim nivoima (koja je za područje eura “ispod, ali blizu 2%“). No, to će se događati postupno i polagano: ECB za ovu godinu očekuje inflaciju na području eurozone na nivou od tek 0,1%, u 2017. godini na 1,3%, a u 2018. godini na 1,6%, dakle, nema dosezanja ciljnog nivoa još barem dvije godine.
Banka
