Razumijevanje psihologije koja se krije iza svakodnevnih aktivnosti i komunkacije u isto vrijeme je zagonetna i važna. Ova lista od pet najmoćnijih psiholoških uticaja na nas i naše ponašanje može da pomogne da razumijemo kako naš mozak funkcioniše – i kako da najbolje izbegnemo uobičajene zablude.1. Više će vas simpatisati ako niste savršeni
Greške povećavaju šarm, što je rezultat „Pratfall“ efekta: Oni koji nikada ne prave greške manje su simpatični od onih koji povremeno naprave neki gaf. Greške nas zbližavaju, čine nas „ljudskijim“. Savršenstvo stvara distancu i neprivlačnu atmosferu nepobedivosti, piše sajt BrightSide.
Psiholog Elliot Aronson napravio je eksperiment – učesnici su slušali snimljen kviz u kome su ljudi odgovarali na pitanja. Pri nekim odgovorima čuo se zvuk prosipanja kafe. Kada je učesnici trebalo da rangiraju učesnike po simpatičnosti, oni koji su prosuli kafu bili su na vrhu. Naravno, u pitanju su povremene greške, ne uporna trapavost i nemarnost.
2. Veća očekivanja pokreću bolje rezultate
Svi znamo da: ako u nešto duboko vjerujemo, na kraju će se i desiti.
U jednom eksperimentu koji je sproveo psiholog Robert Rosenthal, studenti – učesnici studije podijeljeni su u dvije grupe. Obije grupe sastavljene su od učenika podjednakih intelektualnih sposobnosti, a jedna je favorizovana od strane nastavnika. Na kraju godine, grupa kojoj su nastavnici posvećivali više pažnje i od koje su očekivali više, pokazala je bolje rezultate.
Možete sebe da izazovete težim zadacima i ciljevima kako biste napredovali. Kao lider, kada očekujete velike stvari od svog tima, možete vidjeti bolje rezultate zauzvrat.
3. Što više izbora imamo, manje ćemo biti zadovoljni odlukama
Koliko ste se puta kao kupac pokajali?
Čak i da je naša konačna odluka potpuno ispravna, kada se suočimo sa raznolikom ponudom, manje smo zadovoljni svojim izborom. Sigurno vam je poznato to osjećanje. Izabrali ste nešto sa bogatog jelovnika, ali opet bacate oko na izbor jela i čini vam se da je možda ono drugo jelo bolje. Kada kupujete pantalone, iako ste nekoliko puta isprobali, provjerili, opet dolazite na kasu sa velikom nedoumicom. Bogat izbor čini da teže budemo zadovoljni.
Paradoks izbora je jedan od najopisivanijih (i najkritikovanijih) psiholoških fenomena. Možda razlog leži u tome da smo pod tiranijom velike ponude. Rješenje bi moglo da bude: Dajte sebi manje opcija, fokusirajte se na ono što vas čini srećnima, i što daje smisao vašem životu.
4. Što više ljudi vidi nekoga u nevolji, manja je vjerovatnoća je da će ta osoba dobiti pomoć
Ono što istraživači nazivaju „konfuzija odgovornosti“ situacija je kada individualci osjećaju manje odgovornosti za rezultat događaja u kome prisustvuje (učestvuje) više ljudi. Čak, vjerovatnoća da će neko pomoći obrnuto je srazmjerna broju prisutnih. Ako vam ikada bude potrebna pomoć, nemojte je potražiti u gomili. Potražite od jedne osobe, najbolje ako je znate po imenu kako biste izbjegli konfuziju u odgovornosti…
Nije vam potreban eksperiment da pokaže koliko se oslanjamo na drugog kada je u pitanju odgovornost. Na primjer, koliko ste puta čuli za slučaj da čovjek leži na ulici, a da mu satima niko nije prišao.
5. Naše greške drugi primjećuju manje nego što mislimo
Mišljenje da smo pod stalnim nadzorom je samo u našim glavama, a sumnja u sebe pretvara se u paranoju kada napravimo neku grešku, što ne odražava realnost. Prema „Spotlight“ efektu, ljudi ne obraćaju pažnju na naše momente neuspjeha koliko mi mislimo da obraćaju.
Psiholozi su nekoliko učesnika zamolili da nose smiješne majice i mjerili koliko će ljudi uočiti šta nose. Procjene ispitanika koji su nosili majice bile su duplo veće od stvarnog broja onih koji su primijetili. Dakle, „pod lupom“ smo rjeđe nego što mislimo. Možemo da odahnemo, i da se opustimo. Psiholog Kenneth Savitsky zaključuje: – Ne možemo potpuno da eliminišemo osjećaj neprijatnosti zbog gafa, ali eksperiment pokazuje koliko pretjerujemo u svojim procjenama – zaključuje on.
Bizlife
