Usvojeni zakoni o budžetu i energetici

Dodajte komentar

Poslanici u Skupštini Crne Gore usvojili su sanas Prijedlog zakona o budžetu za 2016. godinu i Zakon o energetici.

Za Prijedlog zakona o budžetu je glasalo 44 poslanika, protiv 13 i jedan uzdržan. Predviđeno je da bužet za narednu godinu iznosi 2,12 milijarde eura i veći je 162 miliona eura od ovogodišnjeg.

Na Prijedlog zakona bilo je podnijeto 47 amandmana, od kojih je većina postala njegov sastavni dio, jer ih je Vlada prihvatila.

Od ukupnog iznosa budžeta na tekuću potrošnju se odnosi 773 miliona eura, na kapitalnu 335 miliona, na budžet državnih fondova 625 miliona, a na transakcije finansiranja, odnosno refinansiranja dijela dospijeća javnog duga 393 miliona eura.

Održivost javnog duga, koji će prema budžetskim projekcijama iznositi oko 68,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), ostaće prioritet Vladine fiskalne politike i u narednom periodu.

U tom cilju, unaprijed su definisani modeli upravljanja javnim dugom i njegovog vraćanja u dozvoljene okvire u predviđenim rokovima.

Planirani deficit tekuće potrošnje od 0,71 odsto približava se uravnoteženju prihodne i rashodne strane, dok je ukupan deficit od 7,08 odsto dominantno iskazan u dijelu razvojnih projekata, odnosno kapitalnom budžetu i odnosi se, najvećim dijelom, na izgradnju prioritetne dionice autoputa Smokovac-Uvač-Mateševo.

Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o akcizama, kojima je predviđeno povećanje akciznih stopa u skladu sa evropskim zakonodavstvom, nije danas dobio potrebnu većinu u Skupštini.

Izmjenama Zakona bilo je predloženo povećanje akciznih stopa na olovni benzin sa 464 eura na 534 eura na hiljadu litara, zatim na bezolovni benzin sa 459 EUR na 529 eura na hiljadu litara, kao i na gasna ulja u zavisnosti od namjene za koju se koriste.

Poslanik Socijalističke narodne partije SNP Srđan Milić, kazao je, obrazlažući svoj amandman, da se u slučaju tog zakona radi o otimačini građana Crne Gore, jer Vlada, kako tvrdi, na taj način pokušava da u pravni sistem vrati taksu iz Uredbe o načinu obrazovanja maksimalnih maloprodajnih cijena naftnih derivata, koju je sredinom oktobra Ustavni sud proglasio neustavnom.

Milić je rekao da je Vlada neustavnom uredbom “otela” građanima 10,5 miliona eura i da ne namjerava da te pare vrati.

On je podnio amandman kojim se predlaže brisanje povećanja akciza na gorivo, koji nije dobio potrebnu većinu u parlamentu.

Ministar finansija, Radoje Žugić, rekao je da je zakon predložen sa namjerom da se obezbijedi prihod za gradnju autoputa i vrhunski sport.

„Šta je prirodnije nego da ja platim sedam centi po litru goriva ako ga korsitim? To ne vidim otimačinom“, kazao je Žugić.

Usvojen Zakon o energetici

Poslanici su usvojili i Zakon o energetici. Glasalo je 57 poslanika, 43 je bilo za, devet protiv, a pet poslanika bilo je uzdržano.

Ministar ekonomije, Vladimir Kavarić saopštio je da novi Zakon treba da otkloni nedostatke koji postoje u prethodno važećem, kao što su nedovoljna razvijenost tržišta električne energije, zaključivanje ugovora između subjekata i informisanost građana.

Zakon će, kako je saopšteno, pozitivno uticati na ispunjavanje obaveza energetskih subjekata, uvođenje novih snabdjevača električne energije, a doprinijeće i višem stepenu zaštite krajnjih kupaca.

Zakonom se definišu prava i obaveze proizvođača električne energije, a posebno se uređuje proizvodnja struje iz obnovljivih izvora energije i visokoefikasne kogeneracije.

Opozicioni poslanici su tokom rasprave ocijenili da bi usvajanje zakona omogućilo finansiranje monopolističkih poslova povlašćenih biznismena novcem poreskih obveznika, kao i da su predloženim rješenjem predviđene premije i subvencije za firme koje rade mini hidroelektrane (mHE). Njima je bio sporan i način formiranja cijena struje u periodu od 2017. do 2019. godine.

Na Prijedlog zakona o energetici bilo je podnijeto 125 amandmana.

Skupština, između ostalih, nije usvojila amandmane nezavisnog poslanika, Dritana Abazovića, kojima se predviđalo da gubici na mreži budu na nivou onih na evropskim mrežama, kao i ograničavanje maksimalnog godišnjeg rasta cijena električne energije.

U Skupštini nije dobio potrebnu većinu ni amandman poslanika Socijalističke narodne partije (SNP), Aleksandra Damjanovića, kojim bi se podsticajne mjere primjenjivale od ulaska Crne Gore u EU.

Potrebnu većinu nijesu dobili ni amandmani nezavisnog poslanika, Gorana Danilovića, koji su se, između ostalog, odnosili na ukidanje podsticajnih mjera za obnovljive izvore energije u cilju zaštite poreskih obveznika.

Nezavisni poslanici Neven Gošović i Dritan Abazović podnijeli su amandman koji su usaglasili sa predlagačem, a tiče se roka ponovnog priključenja kupca na krajnju mrežu kada izmiri svoje obaveze.

Skupština danas nije usvojila Predlog zakona o izmirenju obaveza prema radnicima nikšićkih Rudnika boksita, koji su, usljed stečaja, ostvarili pravo na penziju.

Predloženi zakon je, kako su obrazložili predlagači nezavisni i poslanik SNP-a, Mladen Bojanić i Aleksandar Damjanović, trebalo da uredi isplatu otpremnina radnicima Rudnika boksita, koji je uveden u postupak prodaje kroz stečaj. Tim radnicima prije ostvarivanja prava na penziju nijesu isplaćena odgovarajuća sredstva u skladu sa socijalnim programom.

CdM

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *