Njemačka želi, preko Grupacije njemačke inicijative, da obezbijedi finansiranje brže pruge Moskva-Kazanj u iznosu do 2 milijarde eura. To je na brifingu za novinare izjavio prvi zamjenik predsjednika Ruske železnice, Aleksander Mišarin.
“Dobili smo prijedlog od njemačkih kolega za potpisivanje sličnog memoranduma o saradnji (kao što je rusko-kineski), u kom bi se oni izjasnili za finansiranje projekta u iznosu do 2,0 milijarde eura pod različitim uslovima. Za sada nismo potpisali taj memorandum”, rekao je Mišarin, a prenosi agencija Tas.
Prema njegovim riječima, sredstva inostranih partnera mogu biti potrebna već sljedeće godine.
Za sada iznos za prvi kvartal 2016. godine uključuje 5,0 milijardi rubalja (71 milion dolara) iz budžeta ruskih željeznica i 100 milijardi rubalja (1,4 milijarde dolara) iz federalnog budžeta.
Mišarin je ranije rekao da Ruske željeznice i Kina razgovaraju o osnivanju posebnog fonda za razvoj željezničkih pruga velike brzine na paritetnim osnovama. U taj fond bi se slivao novac iz fonda Puta svile, ruskih fondova i od doprinosa ruskih željeznica.
U sklopu nove finansijske organizacije, u fond Puta svile bi se akumulirale sve kineske investicije u brzu prugu Moskva-Kazanj, posebno krediti koje treba da obezbijedi Razvojna banka Kine.
Prema riječima Mišarina, trenutno se pregovara o ukupnom iznosu kineskih investicija u taj projekat na nivou od oko 500 milijardi rubalja (7,09 milijardi dolara), uključujući i 400 milijardi rubalja (5,7 milijardi dolara) u vidu zajmova.
Tas je ranije izvjestio, pozivajući se na izjavu generalnog direktora Simensa za Rusiju i centralnu Aziju Ditriha Milera, da, pored Kine, i konzorcijum Njemačke inicijative može učestvovati u finansiranju brze pruge Moskva-Kazanj.
Miler je rekao da kineska sredstva neće biti dovoljna za finansiranje cijele trase i voznog parka, što je razlog zbog kog konzorcijum razmatra mogućnost finansiranja dijela projekta, uglavnom tehničke opreme. Prema njegovim riječima, Simens je spreman da isporuči narednu generaciju vozova Sapsan za brzu prugu Moskva-Kazanj.
Te vozove bi mogla da proizvede fabrika “Ural lokomotiv”, mješovito preduzeće njemačkog Simensa i ruske investicione kompanije Sinara, navodi Tas.
Ukupna dužina brze pruge Moskva-Kazanj biće oko 770 kilometara, vozovi će moći da razvijaju brzinu od 350-400 kilometara na sat, a vrijeme putovanja između dva grada će biti od 3,0 do 3,5 sata u odnosu na sadašnjih 14 sati.
Pruga Moskva-Kazanj kasnije će biti produžena do Kine, povezujući dvije zemlje preko Kazahstana.
Prema ruskim željeznicama, dužina pruge Moskva-Peking biće 7.769 km, vrijeme putovanja – 32,8 sati (četiri puta brže u odnosu na sadašnjih 130,4 sata). Prosječan godišnji putnički promet procijenjuje se na 195 miliona ljudi. Multiplikovani efekat izgradnje je 413 milijardi dolara.
Izvor: Biznis.ba
