Hrvatske firme od Srbije traže milijarde eura za otuđene nekretnine

Dodajte komentar

Iako su neke još ranije uspjele da namire otuđenu imovinu koja je ostala u Srbiji nakon raspada bivše zajedničke države, većina hrvatskih firmi još uvijek vodi bitku na povraćaj ili barem obešetećenje oduzete, privatizovane pa prodate imovine čak i konzorcijumima trećih država.

Mediji u Srbiji najavljuju kako Hrvatska kreće u bitku za povraćaj imovine pa spominju najnoviju tužbu Hrvatske elektroprivrede koja od Srbije potražuje 2 milijarde eura za ulaganje u izgradnju termoelektrane Nikola Tesla kod Obrenovca. Hrvatska je izračunala da je u ovaj zajednički projekt uložila 120 miliona eura i s kamatama, danas bi to ulaganje iznosilo dvije milijarde eura. Uz to HEP traži i jednogodišnju, besplatnu, dakako, isporuku struje. Elektroprivreda Srbije neslužbeno odgovara kako je zahtjev neutemeljen, a i što su Hrvati čekali 20 godina da podnesu tužbu?

Prva je Ina krenula s tužbom pred beogradskim Trgovačkim sudom za povraćaj ili obeštećenje za 167 benzinskih pumpi i 11 skladišta koje su nakon raspada Jugoslavije prevedena u vlasništvo novoformiranog Beopetrola, da bi 2003. ta imovina bila prodana ruskom Lukoilu za 117 miliona eura.

Hrvatska ekonomska komora je 2004. podnijela tužbu protiv ekonomskih komora Srbije i Crne Gore pred Trgovačkim sudom u Beogradu tvrdeći da im pripadaju nekretnine na prestižnim adresama u središtu Beograda. Na Međunarodnom sudu pravde u Strasbourgu, doznaju beogradske Večernje novosti, dva su predmeta iz Hrvatske i Slovenije i oba se odnose na potraživanja imovine s područja Srbije. Direktor Direkcije za imovinu Srbije, Jovan Vorkapić kaže kako je veći dio imovine bivše zajedničke države podijeljen prema teritorijalnom načelu, “što znači da su države članice zadržale imovinu na svojoj teritoriji, a isti princip je primjenjen i za pokretnu imovinu”.

Novosti tvrde kako popis nekretnina koje hrvatske kompanije potražuju u Srbiji “ne prelazi 800 miliona eura, za razliku od konfiskovanih srpskih nekretnina u Hrvatskoj koje nadmašuju 1,8 milijardi eura”.

Izvor: Seebiz

Podijeli ovaj članak
Ostavite komentar

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *