Dvadeset peta sjednica Savjeta za finansijsku stabilnost, kojoj su prisustvovali svi članovi Savjeta – guverner Centralne banke Crne Gore Milojica Dakić, ministar finansija Radoje Žugić, predsjednik Komisije za hartije od vrijednosti Zoran Đikanović i predsjednik Savjeta Agencije za nadzor osiguranja Branko Vujović, održana je danas, saopšteno je iz CBCG.
Savjet je razmatrao Godišnji izvještaj o radu za 2014. godinu, u čijem je prilogu, pored redovnih analiza, urađena i razmatrana Analiza fiskalnih rizika za 2014. godinu, sa pregledom ranjivosti u 2015. godini.
U Izvještaju je dat pregled aktivnosti rada Savjeta u izvještajnoj godini. Takođe, u Izvještaju su izdvojeni indikatori rizika na bazi kojih je urađena ekspertska procjena nivoa rizika finansijske stabilnosti u Crnoj Gori, za 2014. godinu.
U Izvještaju je konstatovano da je bankarski sistem, kao dominantan dio finansijskog sistema u Crnoj Gori, pokazao stabilanost u poslovanju tokom godine, međutim Savjet je istakao da su kamatne stope, kreditna aktivnost i tempo rješavanja nekvalitetnih kredita još uvjek nezadovoljavajući i da direktno usporavaju oporavak realnog sektora. S tim u vezi, Savjet je preporučio bankama da, u što većem obimu, pristupe primjeni rešenja iz Zakona o Sporazumnom finansijskom restrukturiranju dugova prema finansijskim institucijama, nakon njegovog usvajanja.
Savjet je razmatrao uticaje iz međunarodnog okruženja i zaključio da u 2014. godini nisu postojali snažni impulsi oporavka poslovnog ambijenta, koji bi imali više uticaja na intenzitet oporavka crnogorske privrede. Kretanja u domaćem makrookruženju su bila nešto slabija u odnosu na 2013. godinu.
Izostanak velikih stranih direktnih investicija, u 2014. godini, uticao je na umjereniju stopu rasta BDP-a u 2014. godini. Predviđa se da će se rizik realnog sektora smanjiti, usljed najavljenih investicija u sektoru saobraćaja, turizma i energetike, što će kroz direktne i multiplikativne efekte investiranja podstaći rast BDP-a.
Stanje u državnom budžetu je bilo stabilno. Međutim, ostaje rizik visokog nivoa javnog duga, što negativno utiče na stabilnost, naročito u srednjem i dugom roku, zbog rizika njegovog finansiranja. Savjet je podržao fiskalnu reformu, koja ima za cilj povećanje održivosti javnih finansija, ograničenje rasta javnog duga i smanjenje poreskog opterećenja.
U sektoru osiguranja i na tržištu kapitala postoje pozitivna kretanja, ali su ona u apsolutnom izrazu još uvjek bez sistemskog uticaja na finansijsku stabilnost.
Analiza pojedinačnih rizika u 2014. godini ukazuje da je stanje finansijske stabilnosti, odnosno makrostabilnosti, blago pogoršano u odnosu na 2013. godinu. Posmatrano po izvorima rizika, najveći rizici su proistekli iz spoljnjeg okruženja, zbog i dalje nedovoljnog oporavka glavnih ekonomskih partnera Crne Gore, političkih rizika u pojedinim zemljama, kao i prirodnih nepogoda koje su pogodile zemlje okruženja.
Rizici koji se odnose na nefinansijski sektor su ostali nepromijenjeni u odnosu na prošlu godinu. Rizik u fiskalnom sektoru je na nivou prošlogodišnjeg i rezultat je poboljšanja u nivou deficita, usporavanja dinamike javnog duga, ali uz i dalje visok nivo ove kategorije. Bankarski sektor ukazuje na stabilizaciju u odnosu na 2013. godinu. Pozitivni signali dolaze iz rasta likvidnosti, solventnosti i ponovnog uspostavljanja profitabilnosti nakon višegodišnjeg negativnog finansijskog rezultata banaka. Sektor ostalih finansijskih subjekata zadržao je poziciju iz 2013. godine.
Na osnovu analize indikatora stabilnosti finansijskog sistema, Savjet je zaključio da se stanje finansijske stabilnosti u Crnoj Gori može ocijeniti kao umjereno stabilno uz i dalje prisustvo pojedinih rizika u sistemu, koji mogu uticati na povećanje neizvjesnosti i kreiranje sistemskog rizika u budućem periodu.
Savjet je razmatrao i usvojio Analizu fisklanih rizika u 2014. godinu, sačinjenu po Zaključku Odbora za ekonomiju, finansije i budžet.
