Bankovni poslovi od juna u Hrvatskoj postaju još komplikovaniji, a potrošači još zaštićeniji: prije ugovaranja kredita ili depozita banke će biti dužne dati puno širu lepezu informacija nego dosad da klijent informisano odluči.
Ako nudi različite načine otplate, banka mora ilustrovati razlike anuitetskog i vraćanja kredita u ratama. Isto važi i za kamate, kod kojih banka mora pojasniti relativni i konfromni obračun, ali i informisati pod kojim uslovima se one kasnije mogu mijenjati.
Velika je novost na konkretnom primjeru simulacija scenarija povećanja kamatne stope od dva procenta tokom otplate kod kredita kod kojih se početna fiksna kamata u nekom trenutku pretvara u promjenjivu.
Plastičnim izračunom banka mora pokazati kako će otplata izgledati u slučaju jednokratne deprecijacije kune za 10 posto prema euru, odnosno čak 35 posto prema nekoj drugoj valuti. Drugim riječima, svi će klijenti (barem na papiru) približno moći da iskuse ono što su prošli dužnici u franku tokom njegovog divljanja prije nekoliko godina. Objašnjenje mora pratiti naknade, posebno ako one mogu biti promjenjive tokom trajanja ugovora o depozitu ili kreditu.
Razmatra li klijent podizanje kredita vezanog uz stranu valutu, banka mu je dužna uporedno dati informacije za isti iznos i rok dospijeća s kreditom u kunama, ako ga ima u ponudi. Sve prikupljene informacije o kunskim kreditima moraju se slati HNB-u, koji će potom objaviti informativnu listu ponude kredita na svojim internet stranicama.
