Potencijalni prihodi koje bi naša država ostvarivala ukoliko se u Jadranskom moru pronađu nafta i gas mogli bi da budu drastično manji ako bi Prevlaka pripala Hrvatskoj.
Iz hrvatskog Ministarstva gospodarstva, na čijem je čelu Ivan Vrdoljak, saopšteno je zvanično Vikend novinama da će istraživanje u Jadranu biti nastavljeno, ali i upozoreno da će, ukoliko Prevlaka pripadne njima, cjelokupan dotadašnji profit Crne Gore ostvaren od nafte i gasa na toj teriotoriji takođe morati da im se isplati. Ukoliko se desi suprotno, važiće ista pravila i za hrvatsku stranu.
U interesu države je nastavak istorijskog projekta
Za Crnu Goru i Hrvatsku najvažnije je, kako tvrde iz Ministarstva gospodarstva, da nastave sa istraživanjem nafte i gasa i dobrom saradnjom.
“Što se tiče istraživanja i eksploatacije, i Hrvatska i Crna Gora slažu se, a to su potvrdili i premijeri Milanović i Đukanović u junu ove godine, dva mjeseca nakon raspisivanja nadmetanja u Hrvatskoj, kada su i istražna područja bila jasno definisana, da je istraživanje nafte i gasa ključno za ekonomski razvoj obje države. I jednoj i drugoj državi je u interesu nastavak tog, može se slobodno reći, istorijskog projekta i dosadašnje dobre saradnje”, saopštili su Vikend novinama iz Ministarstva gospodarstva.
Istraživanja će se, kako tvrde iz tog hrvatskog resora, nastaviti i to prema privremeno utvrđenoj granici iz 2002. godine.
“Ako se granica u budućnosti drugačije odredi, koncesionar nastavlja ostvarivati koncesiju, a država koja je do tada ostvarivala dobit, moraće tu dobit proslijediti državi na čijem je to granicom utvrđenom području”, objasni li su iz Ministarstva gospodarstva
Lukšić: Imamo prevo da raspišemo tender oko Prevlake
Ministar vanjskih poslova i evropskih integracija Igor Lukšić rekao je juče da Crna Gora ima pravo da raspiše tender na širem morskom području oko poluostrva Prevlaka.
“Privremeni protokol o razgraničenju definiše samo jedan dio te problematike. Definiše privremene jurisdikcije na kopnu i samo 12 milja prema otvorenom moru. Međutim, ono gdje se traži nafta, a ona se ne traži oko same Prevlake, već se traži dublje prema otvorenom moru, taj dio ni'e predmet privremenog razgraničenja po protokolu i u skladu sa određenim aktima iz prethodnog vremena Crna Gora smatra da tih 1.800 kilometara kvadratnih pripada nama i da mi polažemo prava da raspišemo odgovarajući tender”, objasnio je Lukšić.
Jelić: Hrvatska obuhvatila sporno područje
Profesorica međunarodnog javnog prava i član Komiteta eksperta Ujedinjenih nacija UN za ljudska prava Ivana Jelić kazala je nedavno da Crna Gora nije raspisivala tendere za sporno područje.
“Crna Gora nije dala na raspolaganje koncesionarima blokove koji bi povlačili bilo kakvu međunarodnu odgovornost Crne Gore. S druge strane, Hrvatska je u svojim tenderima obuhvatila i područje koje je sporno”, istakla je Jelić.
Kako tvrdi Jelić, Hrvatska je površinu od 1.800 kvadratnih kilometara prisvojila kao svoj epikontinentalni pojas za šta nema utemeljenja, a što je ponudila potencijalnim koncesionarima i prikazala na svojoj zvaničnoj mapi kao svoje blokove.
“Hrvatska je ovim aktom izašla iz okvira Protokola o Prevlaci i upala, po mom mišljenju, u zonu protivpravnosti. Crna Gora, s druge strane, spori viđenje Hrvatske i smatra da joj inherentno pripada sporna površina”, objasnila je Jelić.
